Ispiši ovu stranicu
Vrati na kategoriju Stari zavjet

20 Izreke

1

1 Izreke Salomona, sina Davidova, kralja Izraela;

2 da se spozna mudrost i pouka; da se shvate razumne riječi;

3 da se primi pouka mudrosti, pravde, i suda, i nepristranosti;

4 da se pronicavost dade priprostome, znanje i razboritost mladiću.

5 Mudar će slušati i umnožiti znanje, čovjek od razuma će posegnuti za mudrim savjetima:

6 da razumije izreku i tumačenje, riječi mudraca i njihove zagonetke.

7 Strah GOSPODNJI početak je spoznaje; ali ludi preziru mudrost i pouku.

8 Sine moj, slušaj pouku svoga oca i ne napuštaj zakon svoje majke,

9 jer oni će biti ures milosti tvojoj glavi i ogrlice oko tvoga vrata.

10 Sine moj, ako te grešnici mame, nemoj pristati.

11 Ako ti kažu: “Dođi s nama; daj da krvi zasjedu postavimo, da bez razloga potajno vrebamo nedužnoga;

12 progutajmo ih žive kao grob; i cijele, kao one koji u jamu silaze:

13 naći ćemo svakojakih dragocjenosti, napuniti svoje kuće plijenom.

14 Baci svoj ždrijeb među nas; daj da svi imamo jednu novčarku.”

15 Sine moj, ne idi s njima tim putem; suzdrži svoju nogu od staze njihove,

16 jer im noga u zlo srlja i žure se krv proliti.

17 Uistinu se uzalud razapinje mreža naočigled bilo kojoj ptici.

18 Oni postavljaju zasjedu vlastitoj krvi; oni potajice vrebaju vlastite živote.

19 Takvi su putovi svakoga tko je lakom za dobitkom; koji uzima život njegovih vlasnika.

20 Mudrost glasno viče vani; glas svoj diže na ulicama.

21 Viče na najbučnijim mjestima, na prolazima gradskih vratâ; u gradu diže glas svoj govoreći:

22 “Dokle ćete, vi priprosti, prostodušnost ljubiti, i podsmjevači uživati u svome podsmijevanju, i nerazumni znanje mrziti?

23 Obratite se na moju opomenu; evo, izlit ću vam svoj duh, obznaniti vam svoje riječi.

24 Jer zvala sam, a vi ste odbijali; pružala sam svoju ruku, ali nitko nije mario,

25 nego ste svaki moj savjet zanemarili i niste prihvatili nijedan od mojih ukora;

26 i ja ću se smijati vašoj nesreći, rugat ću se kada naiđe vaš strah;

27 kada vaš strah dođe kao propast i vaše uništenje nahrupi kao vihor, kada dođe na vas jad i tjeskoba.

28 Tada će me zazivati, ali ja neću odgovarati; zarana će me tražiti, ali me neće naći;

29 jer su mrzili znanje, i nisu izabrali strah GOSPODNJI:

30 nisu htjeli nijedan moj savjet, prezreli su svaki moj ukor.

31 Zato će jesti od ploda vlastita puta i nasititi se vlastitih namisli.

32 Jer će prostodušne ubiti njihovo odbijanje, a glupe će uništiti njihovo blagostanje.

33 Ali onaj tko mene posluša, živjet će u sigurnosti i bit će spokojan od straha od zla.”

2

1 Sine moj, ako primiš moje riječi i kod sebe pohraniš moje zapovijedi,

2 tako da prikloniš svoje uho mudrosti i upraviš svoje srce razboru;

3 jest, ako zavapiš za spoznajom i digneš glas svoj za razborom;

4 ako je potražiš kao srebro i tragaš za njom kao za skrivenim blagom,

5 tada ćeš shvatiti strah GOSPODNJI i naći ćeš Božje znanje.

6 Jer GOSPODIN daje mudrost; iz njegovih usta dolazi znanje i razumijevanje.

7 On pohranjuje pouzdanu mudrost pravednicima; štit je onima koji hode čestito.

8 On održava staze prosudbe i čuva put svojih svetih.

9 Tada ćeš shvatiti pravednost, i prosudbu, i nepristranost; jest, svaku dobru stazu.

10 Kada mudrost uđe u tvoje srce, i kad spoznaja omili tvojoj duši,

11 oprez će te čuvati, razboritost će te držati:

12 da te izbavi s puta zla čovjeka, od čovjeka koji govori izopačenosti;

13 koji napuštaju staze čestitosti, kako bi hodili putovima tame;

14 koji se vesele činjenju zla i uživaju u izopačenosti zlih;

15 čiji su putovi iskrivljeni, a oni se izopačuju na svojim stazama;

16 da te izbavi od tuđe žene, od tuđinke koja laska svojim riječima;

17 koja napušta vođu svoje mladosti i zaboravlja zavjet svoga Boga.

18 Jer se njezina kuća k smrti naginje i njezine staze k mrtvima.

19 Nitko od onih koji k njoj ulaze natrag se ne vraća niti se drži staza života.

20 Ti hodaj putem dobrih ljudi i drži se staza pravednih.

21 Jer čestiti će u zemlji prebivati i besprijekorni će u njoj ostati.

22 Zlotvori će biti uklonjeni sa zemlje i prijestupnici će biti s nje iskorijenjeni.

3

1 Sine moj, nemoj zaboraviti zakon moj, nego neka tvoje srce drži moje zapovijedi,

2 jer će ti one pridodati duljinu danâ, dug život i mir.

3 Neka te milosrđe i istina ne ostavljaju: sveži ih sebi oko vrata, upiši ih na ploču svoga srca.

4 Tako ćeš naći naklonost i razumijevanje u Božjim i ljudskim očima.

5 Uzdaj se u GOSPODINA svim svojim srcem i ne oslanjaj se na vlastit razum.

6 Priznaj njega na svim svojim putovima i on će usmjeravati tvoje staze.

7 Ne budi mudar u vlastitim očima: boj se GOSPODINA i odstupaj od zla.

8 Bit će to zdravlje tvome pupku i srž tvojim kostima.

9 Časti GOSPODINA svojim imetkom i prvinama od svega svoga prihoda:

10 tako će tvoje žitnice biti pune obilja, a iz tvojih tijeskova će kuljati novo vino.

11 Sine moj, nemoj prezirati GOSPODINOVU kaznu i neka ti ne dosadi njegovo popravljanje:

12 jer GOSPODIN popravlja onoga koga ljubi, kao i otac sina u kojemu uživa.

13 Sretan je čovjek koji nalazi mudrost i čovjek koji je stekao razboritost.

14 Jer trgovati njome bolje je negoli trgovati srebrom i dobit njezina vrijedi više negoli čisto zlato.

15 Dragocjenija je ona od rubinâ: sve ono što možeš poželjeti, nije s njom usporedivo.

16 Dugi život joj je u desnici, a u ljevici bogatstvo i čast.

17 Njezini putovi su putovi ugode i sve njezine staze su mir.

18 Ona je stablo života onima koji je se drže: sretan je svaki onaj tko je sačuva.

19 GOSPODIN je mudrošću utemeljio zemlju, razboritošću nebesa utvrdio.

20 Njegovim znanjem raspukle su se dubine i oblaci rosom kaplju.

21 Sine moj, nemoj dopustiti da ti to ode od očiju; sačuvaj istinsku mudrost i razboritost:

22 tako će one biti život tvojoj duši i milost vratu tvome.

23 Tada ćeš hoditi svojim putem u sigurnosti i neće ti noga posrtati.

24 Kada legneš, nećeš se plašiti; jest, leći ćeš i san tvoj bit će sladak.

25 Nemoj se bojati straha iznenadnoga ni pustošenja zlotvorâ kad ono dođe.

26 Jer GOSPODIN će biti tvoje pouzdanje i čuvat će ti nogu da ne bude uhvaćena.

27 Ne uskraćuj dobro onima koje ono ide, kad ti je u ruci snaga da to učiniš.

28 Nemoj bližnjemu reći: “Idi, i dođi ponovno sutra pa ću ti dati”, kada to imaš kod sebe.

29 Ne smišljaj zlo protiv svoga bližnjega dok on bezbrižno boravi kod tebe.

30 Ne svađaj se s nekim bez povoda ako ti nije nikakvo zlo učinio.

31 Nemoj zavidjeti tlačitelju i ne biraj nijedan od njegovih putova.

32 Jer pokvarenjak je gadost GOSPODINU: ali tajna njegova je s pravednicima.

33 Prokletstvo GOSPODINOVO je u kući zloga, no stan pravednih on blagoslivlja.

34 Podrugljivcima se on podruguje, a poniznima daje milost.

35 Mudri će baštiniti slavu, a bezumnici će promicati sramotu.

4

1 Slušajte, djeco, pouku očevu, i poslušajte da spoznate razboritost.

2 Jer dobar nauk vam dajem, ne napuštajte zakon moj.

3 Jer ja bijah sin svoga oca, nježan i jedini ljubljen u očima svoje majke.

4 On me i poučavao, i rekao mi: “Neka tvoje srce očuva moje riječi: drži moje zapovijedi i živi.

5 Stekni mudrost, stekni razboritost: nemoj je zaboraviti i nemoj odstupiti od riječi mojih usta.

6 Ne napuštaj je i ona će te sačuvati, ljubi je i ona će te održati.

7 Mudrost je ono glavno: stoga stekni mudrost i sa svime što si dobio stekni razboritost.

8 Uzvisi je i ona će te promaknuti: donijet će ti čast kada je prigrliš.

9 Na glavu će ti staviti ures milosti, vijenac slave će ti izručiti.”

10 Slušaj, sine moj, i prihvati moje riječi pa će biti mnogo godina tvoga života.

11 Poučio sam te putu mudrosti, vodio sam te pravim stazama.

12 Kada budeš hodao, koraci ti neće biti suženi; kada budeš trčao, nećeš posrnuti.

13 Čvrsto se drži pouke, ne puštaj je: čuvaj je, jer je ona tvoj život.

14 Ne stupaj na stazu opakih i ne idi putem zlih ljudi.

15 Kloni ga se, nemoj njime prolaziti, odvrati se od njega i prođi ga se.

16 Jer oni ne spavaju ako zlo ne učine, sna su lišeni ako nekoga ne obore.

17 Jer oni jedu kruh zloće i piju vino nasilja.

18 A staza pravednih je kao sjajno svjetlo što sjaji sve više i više do dana savršenoga.

19 Put zlikovački je kao tama: oni ne znaju o što se spotiču.

20 Sine moj, pristani uz moje riječi, prikloni svoje uho mojim besjedama.

21 Neka ne odstupaju od tvojih očiju, čuvaj ih usred svoga srca.

22 Jer one su život onima koji ih nađu i zdravlje svemu tijelu njihovu.

23 Čuvaj svoje srce sa svom revnošću, jer iz njega su izvori života.

24 Ukloni od sebe iskvarena usta i udalji od sebe usne izopačene.

25 Neka tvoje oči gledaju pravo i neka tvoji očni kapci gledaju ravno pred tebe.

26 Promisli o stazi kojom ideš i neka ti putovi budu utvrđeni.

27 Ne skreći ni desno ni lijevo: ukloni nogu svoju od zla.

5

1 Sine moj poslušaj moju mudrost i prikloni svoje uho mojoj razboritosti:

2 da možeš cijeniti promišljenost i da ti usne zadrže znanje.

3 Jer usne tuđe žene kaplju kao pčelinje saće i usta su njezina glatkija od ulja,

4 ali njezin je posljedak gorak kao pelin, oštar kao dvosjekli mač.

5 Noge njezine silaze k smrti, njezini koraci do pakla dopiru.

6 Njezini putovi su nepostojani, kako ne bi promišljao o stazi života, tako da ih ti ne možeš znati.

7 Stoga me sada poslušajte, djeco, i ne odstupajte od riječi mojih usta.

8 Udalji svoj put od nje i ne približavaj se vratima njezine kuće:

9 da ne bi drugima dao svoju čast i svoje godine okrutniku,

10 da se ne bi tuđinci nasitili tvojim bogatstvom i tvoj trud bio u kući kakva tuđinca,

11 i da ne bi ridao na posljetku kada tvoje meso i tijelo tvoje bude istrošeno,

12 i govorio: “Kako li sam mrzio pouku i kako je moje srce preziralo ukor;

13 i nisam se pokoravao glasu svojih učitelja niti se moje uho priklanjalo onima koji su me poučavali!

14 Bijah u gotovo svemu zlu usred zbora i zajednice.”

15 Pij vode iz vlastite nakapnice i vode koje teku iz tvoga vlastitoga studenca.

16 Neka se tvoji izvori razlijevaju naokolo i rijeke vode po ulicama.

17 Neka oni budu samo tvoji, a ne i tuđinaca koji su kod tebe.

18 Neka je blagoslovljen tvoj izvor: raduj se sa ženom svoje mladosti.

19 Neka ti ona bude kao voljena košuta i ljupka srna, neka te grudi njezine site u svako doba; i budi uvijek zanesen njezinom ljubavlju.

20 I zašto bi se, sine moj, zanosio tuđom ženom i grlio njedra tuđinki?

21 Jer pred GOSPODINOVIM očima su čovjekovi putovi i on razmatra sve staze njegove.

22 Opakoga će zgrabiti njegove vlastite opačine i bit će sapet užetima svojih grijeha.

23 Umrijet će bez pouke, i zbog svoje goleme gluposti će zastraniti.

6

1 Sine moj, ako jamčiš svome prijatelju, ako si udario ruku s tuđincem,

2 zapleo si se riječima svojih usta i riječima svojih usta si uhvaćen.

3 Učini sada ovo, sine moj, i izbavi se kada si zapao u ruku svoga prijatelja: idi, ponizi se i salijeći svoga prijatelja.

4 Nemoj dati sna svojim očima ni drijemeža svojim očnim kapcima.

5 Izbavi se kao srna iz ruke lovčeve i kao ptica iz ruke ptičarove.

6 Idi k mravu, lijenčino; promatraj njegove putove i budi mudar.

On koji nema vođu, nadglednika, ili upravitelja,

8 ljeti pribavlja sebi hranu i tijekom žetve si jelo sabire.

9 Dokle ćeš ti spavati, lijenčino? Kada ćeš ustati od svoga sna?

10 Još malo spavanja, malo drijemanja, malo savijanja ruku na počinak

11 i doći će tvoje siromaštvo kao putnik i tvoja oskudica kao naoružan čovjek.

12 Nevaljala osoba, opak čovjek, hodi s izopačenim ustima.

13 On namiguje očima, govori svojim nogama, objašnjava svojim prstima;

14 opačine su mu u srcu, neprestano zlo smišlja, razdor sije.

15 Stoga će iznenada doći propast njegova, iznenada će se slomiti i neće mu biti lijeka.

16 Ovih šest stvari mrzi GOSPODIN; jest, njih sedam su njemu gadost:

17 oholi pogled, lažljivi jezik, i ruke koje prolijevaju krv nevinu,

18 srce koje smišlja zle zamisli, noga koja je hitra na zlo,

19 lažan svjedok koji govori laži i onaj tko sije neslogu među braćom.

20 Sine moj, čuvaj zapovijedi svoga oca i ne napuštaj zakon svoje majke:

21 priveži ih trajno na svoje srce i omotaj ih oko svoga vrata.

22 Kada hodaš, vodit će te; kada spavaš, čuvat će te; kada se probudiš, s tobom će razgovarati.

23 Jer zapovijed je svjetiljka; i zakon je svjetlost; prijekori pouke put su života:

24 da te čuvaju od zle žene, od laskava jezika tuđinke.

25 Nemoj u svome srcu žudjeti za njezinom ljepotom niti joj dopustiti da te uhvati svojim vjeđama.

26 Jer zbog žene bludnice čovjek spadne na komad kruha, a preljubnica lovi dragocjeni život.

27 Može li čovjek nositi oganj u svojim njedrima, a da mu se ne zapali odjeća?

28 Može li tko hodati po užarenom ugljevlju, a da svoje noge ne opeče?

29 Tako je s onime tko odlazi k ženi svoga bližnjega; tko god nju dotakne, neće biti nedužan.

30 Ne preziru ljudi kradljivca ako ukrade da nasiti svoju dušu kada je gladan,

31 ali će on sedmerostruko nadoknaditi pronađu li ga: dat će svu imovinu svoga doma.

32 Ali onome tko počini preljub s nekom ženom, nedostaje razuma; vlastitu dušu razara onaj tko to čini.

33 Ranu i sramotu će on zaraditi i poniženje njegovo neće biti izbrisano.

34 Jer ljubomora je gnjev mužev; stoga on neće poštedjeti u dan odmazde.

35 Neće se obazirati ni na kakvu otkupninu; i neće se zadovoljiti, premda mu ti dao mnoge darove.

7

1 Sine moj, čuvaj moje riječi i pohrani kod sebe moje zapovijedi.

2 Čuvaj moje zapovijedi i živi, i zakon moj kao zjenicu svoga oka.

3 Priveži ih sebi na prste, upiši ih na ploču svoga srca.

4 Mudrosti reci: “Ti si mi sestra” i razboritost nazovi svojom rođakinjom:

5 da te čuva od tuđe žene, od tuđinke koja laska svojim riječima.

6 Jer s prozora svoje kuće kroz okno gledah

7 i opazih među priprostima, razabrah među mladima mladića bez razbora

8 gdje prolazi ulicom blizu njezina ugla i kreće prema njezinoj kući

9 u sumrak, uvečer, u crnoj mračnoj noći;

10 i gle, sretne ga žena u odjeći bludnice i podmukla srca.

11 (Bučna je ona i svojeglava; noge joj se ne mogu u njezinoj kući zadržati:

12 sada je vani, sada na ulicama, i vreba pri svakome uglu.)

13 Tako ga ona uhvati i poljubi ga, i bestidna mu lica reče:

14 “Imam pomirbene prinose kod sebe, danas sam izvršila svoje zavjete.

15 Zato ti iziđoh u susret da pomno potražim tvoje lice, i nađoh te.

16 Prekrila sam svoju postelju vezenim prostirkama, finim lanom egipatskim.

17 Namirisala sam svoj ležaj smirnom, alojem i cimetom.

18 Dođi, opijajmo se ljubavlju do zore; daj da se tješimo ljubavnim užicima.

19 Jer domaćin mi nije kod kuće; otišao je na dalek put:

20 uzeo je sa sobom tobolac s novcem i vratit će se toga i toga dana.”

21 Mnogim ljupkim riječima navede ga da popusti, laskanjem svojih usana ga prisili.

22 On smjesta pođe za njom kao što vol ide na klanje, ili kao glupan na popravljanje u kladama;

23 dok mu strijela jetru ne probije; kao ptica što u zamku žuri, i ne zna da mu se radi o životu.

24 Stoga me sada čujte, djeco, i poslušajte riječi mojih usta.

25 Neka tvoje srce ne skreće na njezine putove, nemoj zastranjivati njezinim stazama.

26 Jer je mnoge ranjene oborila; jest, mnoge jake je pobila.

27 Njezina kuća je put u pakao, silazak u odaje smrti.

8

1 Ne viče li mudrost? Ne šalje li razboritost glas svoj?

2 Navrh uzvišica, kraj puta na križanjima staza stoji.

3 Pri vratima viče ona, na ulazu u grad, na prilazu vratima:

4 “Vama, ljudi, vičem; glas moj upućen je sinovima ljudskim.

5 Shvatite mudrost, vi priprosti, i budite razborita srca, vi nerazumni.

6 Slušajte, jer ću govoriti o odličnim stvarima; moje će se usne otvoriti za ono što je pravo.

7 Jer usta će moja zboriti istinu: zloća je gadost mojim usnama.

8 Sve riječi mojih usta u pravednosti su; nema u njima ništa iskrivljeno ili izopačeno.

9 Jasne su onome tko razumije i ispravne onima koji nalaze znanje.

10 Primajte moju pouku, a ne srebro, i znanje radije negoli birano zlato.

11 Jer mudrost je bolja od rubinâ; i ništa što se može poželjeti ne može se s njom usporediti.

12 “Ja, mudrost, prebivam s razboritošću i iznalazim znanje za domišljata otkrića.

13 Strah GOSPODNJI jest mrziti zlo: oholost, i bahatost, i put zli, i izopačena usta, ja mrzim.

14 Savjet je moj, i istinska mudrost: ja sam razboritost; ja imam snage.

15 Po meni kraljevi vladaju i vladari pravdu određuju.

16 Po meni knezovi vladaju, i velikaši, to jest svi suci zemaljski.

17 Ja ljubim one koji ljube mene; i naći će me oni koji me zarana traže.

18 U mene su bogatstvo i čast; jest, trajno bogatstvo i pravednost.

19 Moj plod je bolji od zlata, od zlata čistoga, i moj prihod od biranoga srebra.

20 Ja predvodim na putu pravednosti, posred staza pravičnosti,

21 kako bih učinila da oni koji mene ljube baštine stvarnost; i ja ću napuniti njihove riznice.

22 “GOSPODIN me posjedovao na početku svoga puta, prije svojih pradavnih djela.

23 Ja bijah postavljena od vječnosti, od početka, ili prije negoli je zemlje bilo.

24 Izvedena sam na vidjelo kada ne bijaše dubina, kada još ne bijaše izvora obilnih voda.

25 Izvedena sam na vidjelo prije no što su se staložila gorja, prije brežuljaka;

26 kada on još nije zemlju načinio, ni polja, ni vrhunac praha ovoga svijeta.

27 Kada je pripravljao nebesa, ja bijah ondje; kada je postavljao krug nad licem dubine.

28 Kada je utvrđivao oblake u visini; kada je jačao izvore dubine;

29 kada je moru davao svoju odredbu da vode ne prestupaju njegovu zapovijed; kada je odredio temelje zemlji:

30 tada bijah s njim kao netko tko je odgojen s njim; svakodnevno mu bijah užitkom radujući se uvijek pred njim,

31 radujući se u nastanjenom dijelu njegove zemlje, a moj užitak bijahu sinovi ljudski.

32 “Stoga me sada, djeco, poslušajte: blagoslovljeni su oni koji čuvaju moje putove.

33 Slušajte pouku i budite mudri, ne odbijajte je.

34 Blagoslovljen je čovjek koji mene sluša bdijući svakodnevno na mojim vratima, stražareći pri dovratnicima mojih vrata.

35 Jer onaj tko nalazi mene, nalazi život; i steći će GOSPODINOVU naklonost.

36 Ali onaj tko griješi protiv mene, nanosi štetu svojoj duši: smrt ljube svi oni koji mene mrze.”

9

1 Mudrost je sagradila svoju kuću, otesala je svojih sedam stupova:

2 poklala je svoju živinu, pomiješala je svoje vino i svoj stol je pristavila.

3 Otposlala je svoje djevojke: ona viče na uzvišicama gradskim:

4 “Tko god je prostodušan, neka svrati ovamo”; a onome kome nedostaje razboritosti, govori:

5 “Dođite, jedite od moga kruha i pijte od vina koje sam pomiješala.

6 Napustite ludost i živite; i hodite putem razboritosti.”

7 Onaj tko poučava podrugljivca, sâm dopada sramote; i onaj koji kori zlikovca, sâm ljagu prima.

8 Nemoj koriti podrugljivca, da te ne zamrzi: ukori mudra čovjeka, i on će te voljeti.

9 Uputi mudroga, i bit će još mudriji; pouči pravednoga, i on će postati učeniji.

10 Strah GOSPODNJI početak je mudrosti, spoznaja svetih je razboritost.

11 Jer po meni će se umnožiti tvoji dani i povećati se godine tvoga života.

12 Ako si mudar, bit ćeš mudar sâm sebi; budeš li se podrugivao, sâm ćeš za to snositi.

13 Bezumna žena je bučna: prosta je i ne zna ništa.

14 Jer sjedi pri vratima svoje kuće, na sjedalu na povišenim mjestima grada,

15 da poziva prolaznike koji idu ravno svojim putovima:

16 “Tko je priprost neka svrati ovamo”; a onome kome nedostaje razuma govori:

17 “Ukradene vode su slatke, a kruh koji se jede u tajnosti je ukusan.”

18 Ali on ne zna da su tamo mrtvi; i da su njezini uzvanici u dubinama pakla.

10

1 Salomonove izreke. Mudar sin veseli oca, a bezuman sin žalost je svojoj majci.

2 Blago zloće ne donosi nikakve koristi, nego pravednost izbavlja od smrti.

3 GOSPODIN neće dopustiti da gladuje duša pravednikova, ali on odbacuje imetak zlikovački.

4 Osiromaši onaj tko radi rukom nemarnom, a ruka marljivih obogaćuje.

5 Onaj tko sabire ljeti, mudar je sin; a onaj tko tijekom žetve spava, sin je koji sramoti.

6 Blagoslovi su nad glavom pravednome, a nasilje prekriva usta opakoga.

7 Spomen na pravednoga je blagoslovljen, a ime opakih će istrunuti.

8 Onaj tko je mudra srca primit će zapovijedi, a brbljavi bezumnik će pasti.

9 Onaj tko hodi čestito, hodi pouzdano; a onaj tko izopačuje svoje putove, bit će poznat.

10 Onaj tko namiguje okom izaziva tugu; ali brbljavi bezumnik će pasti.

11 Usta pravedna čovjeka su vrelo života, a usta zloga prekriva nasilje.

12 Mržnja izaziva svađe, a ljubav prekriva sve grijehe.

13 Na usnama onoga tko ima razuma nalazi se mudrost, a batina je za leđa onoga koji je lišen razuma.

14 Mudar čovjek prikuplja znanje, a usta bezumnoga blizu su uništenju.

15 Bogatstvo je bogatome njegov utvrđeni grad, a siromasima je propast njihovo siromaštvo.

16 Trud pravednikov teži k životu, plod zloga je griješiti.

17 Na putu života je onaj tko se drži naputka, a zastranjuje onaj tko odbija ukor.

18 Bezuman je onaj tko lažljivim usnama prikriva mržnju, kao i onaj tko iznosi klevetu.

19 U mnoštvu riječi ne nedostaje grijeha, a mudar je onaj tko suzdržava svoje usne.

20 Kao birano srebro je jezik pravednikov, a srce zloga malo vrijedi.

21 Pravednikove usne hrane mnoge, a bezumnici umiru zbog nedostatka mudrosti.

22 Blagoslov GOSPODINOV obogaćuje, i on ne dodaje nikakvu žalost.

23 Bezumniku je zabavno činiti nevaljalštinu, a razboriti čovjek ima mudrosti.

24 Zloga će snaći ono čega se boji, a pravednicima će želja biti ispunjena.

25 Kao što vihor prolazi, tako ni zloga više nema, a pravednik je temelj vječni.

26 Kao ocat zubima i kao dim očima, takav je lijenčina onima koji ga šalju.

27 Strah GOSPODNJI produljuje dane, a zlima će biti skraćene godine.

28 Nada pravednih bit će radost, a očekivanje zlih će propasti.

29 Put GOSPODINOV snaga je čestitome, a propast će snaći one koji čine opačinu.

30 Pravednik nikada neće biti uklonjen, a zli neće na zemlji prebivati.

31 Usta pravednikova iznose mudrost, a izopačeni će jezik biti odsječen.

32 Usne pravednikove znaju što je prihvatljivo, a usne zlih govore izopačenosti.

11

1 Lažna tezulja gadost je GOSPODINU, a ispravan uteg mu je zadovoljstvo.

Kada dođe oholost, tada dolazi sramota; a u poniznih je mudrost.

3 Pravednike će voditi njihova čestitost, a prijestupnike će uništiti njihova izopačenost.

4 Od bogatstva nema koristi u dan gnjeva, a pravednost izbavlja od smrti.

5 Besprijekornome će pravednost njegova put određivati, a opaki će propasti od vlastite opakosti.

6 Čestite će njihova pravednost izbaviti, a prijestupnici će biti uhvaćeni u vlastitu zloću.

7 Kada opak čovjek umre, propada njegovo očekivanje; a i nepravednicima nada propada.

8 Pravednik se izbavlja iz tjeskobe, a opaki dolazi na mjesto njegovo.

9 Licemjer svojim ustima uništava svoga bližnjega, a pravednici će se znanjem izbaviti.

10 Kada pravednicima ide dobro, grad se raduje; a kada opaki propadaju, u njemu je klicanje.

11 Blagoslovom čestitih grad se uzdiže, a ustima opakih ruši se.

12 Onaj kome nedostaje mudrosti prezire svoga bližnjega, a razboriti čovjek šuti.

13 Klevetnik otkriva tajne, ali onaj tko je vjerna duha prikriva stvar.

14 Ondje gdje nema savjeta, narod propada; a sigurnost je u mnoštvu savjetnika.

15 Onaj tko jamči tuđincu, zbog toga će loše proći, a siguran je onaj tko mrzi na jamstvo.

16 Dražesna žena očuva čast, a jaki muškarci očuvaju bogatstvo.

17 Milosrdan čovjek čini dobro vlastitoj duši, a okrutnik muči vlastito tijelo.

18 Opaki radi prijevarno djelo, a onome tko sije pravednost sigurna je nagrada.

19 Kao što pravednost teži k životu, tako onaj tko nasljeduje zlo čini to na vlastitu smrt.

20 Gadost su GOSPODINU oni koji su izopačena srca, a užitak su mu oni koji su čestiti na svome putu.

21 Premda “ruka ruku mije”, zli neće ostati nekažnjeni, a sjeme pravedničko bit će izbavljeno.

22 Kao zlatan kolut na svinjskoj gubici, takva je lijepa žena bez razbora.

23 Želja pravednih je samo dobro, a zle gnjev očekuje.

24 Ima takav tko rasipa, a ipak sve više ima; ima i takav tko uskraćuje više negoli dolikuje, ali siromaštvu naginje.

25 Darežljiva će se duša ugojiti, a onaj tko napaja i sâm će se napojiti.

26 Onoga tko uskraćuje žito narod će kleti, a blagoslov će biti nad glavom onoga tko ga prodaje.

27 Onaj tko usrdno traži dobro, milost dobiva; a onome tko traži zlo, zlo dolazi.

28 Onaj tko se pouzdaje u svoje bogatstvo propast će, a pravednici će kao grana rasti.

29 Onaj tko vlastiti dom uznemiruje, baštinit će vjetar; i bezumnik će biti slugom onome mudra srca.

30 Plod pravednikov je stablo života, i mudar je onaj tko pridobiva duše.

31 Gle, pravedniku će se dati naknada na zemlji, a još više opakome i grešniku.

12

1 Onaj tko ljubi pouku, ljubi znanje, a nerazuman je onaj tko mrzi ukor.

2 Dobar čovjek dobiva naklonost od GOSPODINA, a čovjeka opakih nakana on će osuditi.

3 Zloćom se čovjek neće utvrditi, a korijen se pravednicima neće pomaknuti.

4 Vrsna žena kruna je svome mužu, a ona koja ga sramoti je kao trulež u njegovim kostima.

5 Misli pravednih su ispravne, a savjeti opakih su prijevara.

6 Riječi opakih krv vrebaju, a čestite će vlastita usta izbaviti.

7 Opaki su oboreni i nema ih, a kuća pravednih će opstati.

8 Čovjeka će se hvaliti u skladu s njegovom mudrošću, a onaj tko je izopačena srca bit će prezren.

Onaj tko je prezren, a ima slugu, bolji je negoli onaj koji se hvasta, a nedostaje mu kruha.

10 Pravedan čovjek pazi na život svoje živine, a u opakoga je smilovanje okrutno.

11 Onaj tko obrađuje svoju zemlju, kruhom će se nasititi, a onome tko slijedi ništarije nedostaje razum.

12 Opaki priželjkuje mrežu zlikovačku, a korijen pravednih plod donosi.

13 Opaki je uhvaćen u stupicu prijestupom svojih usana, a pravednik će izići iz tjeskobe.

14 Čovjek će se nasititi dobra plodom svojih usana, i bit će mu predana naknada za ruke čovjekove.

15 Bezumniku je njegov put ispravan u vlastitim očima, a mudar je onaj tko sluša savjet.

16 Za bezumnikov gnjev se zna odmah, a pametan čovjek prikriva sramotu.

17 Tko govori istinu, pravednost iskazuje, a lažan svjedok prijevaru.

18 Ima takav koji govori kao da mačem probada, a jezik mudrih je zdravlje.

19 Istinite će usne biti utvrđene zauvijek, a lažljivi jezik samo na trenutak.

20 Prijevara je u srcu onih koji smišljaju zlo, a radost je u onih koji savjetuju mir.

21 Pravednoga neće snaći zlo, a opaki će se nasititi nesreće.

22 Lažljive usne gadost su GOSPODINU, a užitak su mu oni koji u djelo provode istinu.

23 Pametan čovjek prikriva znanje, a srce bezumnih objavljuje gluposti.

24 Ruka marljivih će vladati, a nemarni će biti pod tlakom.

25 Potištenost u ljudskome srcu čini da ono ponikne, a dobra riječ ga razveseljava.

26 Pravednik je vrsniji od svoga bližnjega, a opake zavodi njihov put.

27 Nemaran čovjek ne prži ono što je u lovu uhvatio, a dragocjeno je ono što marljiv čovjek posjeduje.

28 Na putu pravednosti je život i na stazi njezinoj nema smrti.

13

1 Mudar sin sluša pouku svoga oca, a podrugljivac ne sluša ukor.

2 Čovjek će jesti dobro od ploda svojih usta, a duša prijestupnikâ jesti će nasilje.

3 Onaj tko čuva svoja usta, čuva svoj život, a propast će onaj tko širom otvara svoje usne.

4 Duša ljenjivčeva žudi i nema ništa, a duša marljivih će se ugojiti.

5 Pravednik mrzi laganje, a opaki je prezira vrijedan i zapada u sramotu.

6 Pravednost čuva onoga tko je čestit na putu, a opakost obara grešnika.

7 Ima takav koji se pravi bogatim, a nema ništa; ima takav koji se pravi siromašnim, a ima veliko bogatstvo.

8 Otkupnina za čovjekov život je njegovo bogatstvo, a ubogi ne sluša ukor.

9 Svjetlo pravednih se raduje, a svjetiljka opakih bit će ugašena.

10 Samo po oholosti dolazi do prepirke, a s dobro upućenima je mudrost.

11 Bogatstvo stečeno ispraznošću umanjit će se, a onaj tko s trudom sabire, imat će sve više.

12 Odgođena nada čini srce bolesnim, a kada se želja ispuni, to je stablo života.

13 Tko god prezire riječ, bit će uništen; a onaj tko se boji zapovijedi, bit će nagrađen.

14 Zakon mudroga izvor je života, da se izmakne zamkama smrti.

15 Dobro razumijevanje donosi naklonost, a prijestupnicima je put tegoban.

16 Svaki pametan čovjek djeluje sa znanjem, a bezumnik se razmeće svojom ludošću.

17 Zao glasnik zapada u nesreću, a vjerni poslanik je zdravlje.

18 Siromaštvo i sramota zapast će onoga tko odbija pouku, a onaj tko cijeni ukor, bit će počašćen.

19 Ostvarena želja slatka je duši, a bezumnicima je mrsko kloniti se zla.

20 Onaj tko hoda s mudrima, bit će mudar, a onaj tko se druži s bezumnima, bit će upropašten.

21 Grešnike progoni zlo, a pravednicima će za dobro biti uzvraćeno.

22 Dobar čovjek ostavlja baštinu djeci svoje djece, a bogatstvo grešnika nakuplja se za pravednika.

23 Mnogo je hrane na oranici siromahâ, a ima takve koja je uništena zbog nesposobnosti.

24 Onaj tko štedi šibu, mrzi svoga sina, a onaj tko ga ljubi, pravodobno ga kažnjava.

25 Pravednik jede do sitosti svoje duše, a trbuh opakih trpjet će oskudicu.

14

1 Svaka mudra žena gradi svoju kuću, a bezumna je vlastitim rukama razgrađuje.

2 Onaj tko hodi u svojoj čestitosti, boji se GOSPODINA, a onaj tko je izopačen na svojim putovima, prezire ga.

3 U ustima bezumnoga je štap oholosti, a mudre će očuvati vlastite usne.

4 Gdje nema volova, prazne su jasle, a mnogo je prihoda od snage volovske.

5 Vjeran svjedok ne laže, a lažan će svjedok govoriti laži.

6 Izrugivač traga za mudrošću i ne nalazi je, a lako je do znanja onome tko razumije.

7 Idi od bezumnika, kada ne nalaziš u njega usne znanja.

8 Mudrost pametnoga jest razumjeti svoj put, a ludost bezumnih je prijevara.

9 Bezumnici se izruguju grijehu, a među pravednima je naklonost.

10 Srce znade vlastitu gorčinu, i tuđinac se ne može miješati u njegovu radost.

11 Dom opakih bit će oboren, a prebivalište pravednih će cvasti.

12 Ima put koji se čovjeku čini ispravnim, ali svršetak su mu putovi smrti.

13 Čak i u smijehu je srce žalosno, a svršetak toga veselja je potištenost.

14 Onaj tko je otpadničkog srca nasitit će se vlastitim putovima, a dobar čovjek će biti zadovoljan sâm od sebe.

15 Bezazleni vjeruje svaku riječ, a pametan čovjek pomno pazi na svoje korake.

16 Mudar se boji zla i sklanja se od njega, a bezumnik se gnjevi i samosvjestan je.

17 Glupo postupa onaj tko se brzo rasrdi, a omražen je čovjek opakih nakana.

18 Bezazleni baštine glupost, a pametni se okrunjuju znanjem.

19 Zli se prigibaju pred dobrima i opaki pred vratima pravednikovim.

20 Siromaha mrzi i njegov bližnji, a bogati ima mnogo prijatelja.

21 Griješi onaj tko prezire svoga bližnjega, a sretan je onaj tko se smiluje siromasima.

22 Ne griješe li oni koji smišljaju zlo? Milost i istina pripast će onima koji smišljaju dobro.

23 U svakom trudu ima dobitka, ali puko govorenje usana dovodi samo do oskudice.

24 Kruna mudrima je njihovo bogatstvo, a bezumlje bezumnih je glupost.

25 Istinski svjedok izbavlja duše, a prijevarni svjedok govori laži.

26 U strahu GOSPODNJEM je jako pouzdanje i djeca će njegova imati pribježište.

27 Strah GOSPODNJI je izvor života: da se odstupi od zamkâ smrti.

28 U mnoštvu naroda je čast kraljeva, a u nedostatku naroda je propast knezu.

29 Onaj tko je spor na gnjev, velike je razboritosti, a onaj tko je nagla duha, glupost uzvisuje.

30 Zdravo srce život je tijelu, a zavist trulež kostima.

31 Onaj tko tlači siromaha, pogrđuje Tvorca njegova, a onaj tko ga časti, milosrdan je ubogome.

32 Opakoga se odbacuje u njegovoj opakosti, a pravednik ima nade u svojoj smrti.

33 Mudrost počiva u srcu onoga tko ima razboritosti, a ono što je u bezumnicima, to se i obznani.

34 Pravednost uzdiže narod, a gri-jeh je poniženje svakom narodu.

35 Kralj je naklonjen mudrome sluzi, a njegov gnjev je protiv onoga tko izaziva sramotu.

15

1 Blagi odgovor odvraća gnjev, a tegobne riječi srdžbu raspiruju.

2 Jezik mudrih pravilno se služi znanjem, a usta bezumnih izbacuju glupost.

3 Oči GOSPODINOVE su na svakome mjestu motreći zle i dobre.

4 Zdrav jezik je stablo života, a izopačenost u njemu rana je u duhu.

5 Bezumnik prezire pouku svoga oca, a pametan je onaj tko se obazire na ukor.

6 Mnogo je blaga u kući pravednikovoj, a u prihodima opakoga je nevolja.

7 Usne mudrih šire znanje, a srce bezumnikâ ne čini tako.

8 Žrtva opakih gadost je GOSPODINU, a molitva čestitih njegov je užitak.

9 Put opakoga gadost je GOSPODINU, ali on ljubi onoga tko slijedi pravednost.

10 Ispravljanje je tegobno onome tko napušta put, i umrijet će onaj tko mrzi ukor.

11 Pakao i uništenje su pred GOSPODINOM, a koliko li su to više srca djece ljudske.

12 Podrugljivac ne voli onoga tko ga kori niti ide k mudrome.

13 Veselo srce razvedruje lice, a žalošću srca slama se duh.

14 Srce razboritoga traži znanje, a usta bezumnih hrane se glupošću.

15 Nevoljnicima su svi dani zli, a onaj tko je vesela srca, neprestano ima gozbu.

16 Bolje je malo sa strahom GOSPODNJIM negoli golemo blago i s njime nemir.

17 Bolji je obrok od zelja tamo gdje je ljubav negoli utovljeni vol i s njime mržnja.

18 Gnjevljiv čovjek raspiruje svađu, a onaj tko je spor na srdžbu, svađu smiruje.

19 Put lijenoga čovjeka je kao živica od trnja, a put pravednih je poravnat.

20 Mudar sin veseli oca, a bezumnik prezire svoju majku.

21 Glupost je veselje onome tko je bez mudrosti, a razboriti čovjek hodi čestito.

22 Bez savjeta se izjalove nakane, a ostvare se kada je mnogo savjetnika.

23 Čovjek se raduje odgovoru svojih usta, i kako je dobra riječ izgovorena u pravi trenutak!

24 Mudrome je put života gore, kako bi izmaknuo paklu odozdol.

25 GOSPODIN će uništiti kuću oholih, a utvrdit će među udovici.

26 Misli opakih gadost su GOSPODINU, a riječi čistih ugodne su.

27 Onaj tko je lakom na dobitak, unesrećuje vlastiti dom, a živjet će onaj tko mrzi mito.

28 Srce pravednikovo promišlja što će odgovoriti, a usta opakih izlijevaju zlobu.

29 GOSPODIN je daleko od opakih, a čuje molitvu pravednih.

30 Svjetlost očiju veseli srce, a dobra vijest goji kosti.

31 Uho koje sluša ukor života, prebiva među mudrima.

32 Onaj tko odbija pouku, prezire vlastitu dušu, a onaj tko sluša ukor, stječe razboritost.

33 Strah GOSPODNJI poduka je mudrosti, a prije časti je poniznost.

16

1 Ono što srce čovjekovo sprema, kao i odgovor jezika, od GOSPODINA je.

2 Čovjeku su svi njegovi putovi čisti u vlastitim očima, a GOSPODIN važe duhove.

3 Povjeri svoja djela GOSPODINU, i tvoje će se namisli utvrditi.

4 GOSPODIN je sve načinio za sebe; jest, i opakoga za dan zla.

5 Svatko tko je ohola srca, odvratan je GOSPODINU; premda “ruka ruku mije”, on neće ostati nekažnjen.

6 Milošću i istinom čisti se opačina, a strahom GOSPODNJIM ljudi od zla odstupaju.

7 Kada su čovjekovi putovi ugodni GOSPODINU, on miri s njim i njegove neprijatelje.

8 Bolje je malo s pravednošću negoli bespravni veliki prihodi.

9 Čovjekovo srce smišlja njegov put, ali GOSPODIN upravlja njegove korake.

10 Božanska presuda je na kraljevim usnama; njegova usta ne griješe u suđenju.

11 Ispravna vaga i tezulja je GOSPODINOVA; svi utezi iz tobolca djelo su njegovo.

12 Odvratno je ako kraljevi počine opačinu, jer je prijestolje utvrđeno pravednošću.

13 Pravedne usne užitak su kraljevima, i oni ljube onoga tko govori pravo.

14 Kraljev gnjev je kao vjesnici smrti, ali mudar čovjek će ga umiriti.

15 U svjetlu kraljeva lica je život, a njegova naklonost je kao oblak kasne kiše.

16 Koliko li je bolje steći mudrost negoli zlato! i steći razboritost bolji je izbor negoli srebro!

17 Uzvišeni put čestitih jest odstupiti od zla: onaj tko čuva svoj put, očuva svoju dušu.

18 Oholost ide pred propašću, a uznositi duh pred padom.

19 Bolje je biti ponizna duha s uniženima, negoli dijeliti plijen s oholima.

20 Onaj tko mudro postupa, naći će dobro, i sretan je onaj tko se uzda u GOSPODINA.

21 Onoga tko je mudra srca zvati će pametnim, a slatkorječivost usana uvećava učenost.

22 Razboritost je izvor života onome tko je ima, a naputak bezumnikâ je glupost.

23 Srce mudroga poučava usta njegova i dodaje učenost njegovim usnama.

24 Ugodne riječi su kao saće meda, slatke duši i zdravlje kostima.

25 Ima put koji se čovjeku čini ispravnim, ali svršetak su mu putevi smrti.

26 Onaj tko se trudi, trudi se za sebe, jer njegova usta to iziskuju od njega.

27 Bezbožan čovjek iskapa zlo, a na njegovim usnama kao da je oganj rasplamtjeli.

28 Izopačeni čovjek sije svađu, a doušnik razdvaja najveće prijatelje.

29 Nasilnik mami svoga bližnjega, i navodi ga na put koji nije dobar.

30 On zatvara svoje oči kako bi smislio opačine: mičući svojim usnama dovodi do toga da se dogodi zlo.

31 Sijeda kosa je kruna slave, ako se nalazi na putu pravednosti.

32 Onaj tko je spor na srdžbu, bolji je negoli junak, a onaj tko vlada svojim duhom, bolji je negoli onaj tko zauzme grad.

33 Ždrijeb se u krilo baca, ali je od GOSPODINA sva njegova odredba.

17

1 Bolje je suhi zalogaj sa spokojem negoli kuća puna žrtava sa svađom.

2 Mudri sluga će imati vlast nad sinom koji izaziva sramotu, i imat će dio baštine među braćom.

3 Talionički lonac je za srebro, i peć za zlato, a GOSPODIN iskušava srca.

4 Zločinitelj poklanja pozornost lažljivim usnama, i lažljivac sluša zlobni jezik.

5 Onaj tko se ruga siromahu, pogrđuje njegova Tvorca, a onaj tko se veseli nesrećama, neće ostati nekažnjen.

6 Unuci su kruna starcima, a djeci su slava njihovi očevi.

7 Ne dolikuje budali uzvišen govor, a još manje knezu usne lažljive.

8 Dar je kao dragocjeni kamen u očima onoga tko ga ima: kamo god se okrene, uspijeva.

9 Onaj tko prikriva prijestup, traži ljubav, a onaj tko to iznova spominje, razdvaja bliske prijatelje.

10 Ukor prodire u mudra više negoli stotinu udaraca u bezumna.

11 Zao čovjek traži samo buntovništvo, stoga će se protiv njega poslati okrutni glasnik.

12 Bolje je čovjeku sresti medvjedicu kojoj su oteti mladi negoli bezumnika u njegovoj ludosti.

13 Zlo neće otići od doma onoga tko zlom uzvraća za dobro.

14 Početak svađe je kao kad netko ispusti vodu: stoga se okani prepirke prije negoli izbije.

15 Onaj tko opravdava zlotvora i onaj tko osuđuje pravednoga, obojica su odvratni GOSPODINU.

16 Čemu plaća u ruci bezumniku da pribavi mudrost, kad on nema srca za to?

17 Prijatelj ljubi u svako doba, i brat je rođen za nedaću.

18 Čovjek bez razbora udara rukom o ruku i postaje jamcem pred svojim prijateljem.

19 Prijestup ljubi onaj tko ljubi svađu i propast traži onaj tko uzdiže vrata svoja.

20 Onaj tko je izopačena srca, ne nalazi dobro, i u nesreću zapada onaj tko ima pokvaren jezik.

21 Onaj tko rodi bezumnika, čini to na vlastitu žalost, i nema radosti otac bezumnikov.

22 Veselo srce djeluje dobro kao kakav lijek, a slomljen duh isušuje kosti.

23 Zao čovjek vadi dar iz njedara da izopači putove pravde.

24 Mudrost je pred onime tko ima razuma, a oči bezumnikove su nakraj zemlje.

25 Bezuman sin žalost je ocu svojemu i gorčina onoj koja ga je rodila.

26 Nije dobro ni kažnjavati pravednoga ni udarati knezove zbog pravičnosti.

27 Onaj tko ima znanje, štedi svoje riječi: razborit čovjek je vrsna duha.

28 Čak se i luđaka kad šuti smatra mudrim, i razboritim se drži onoga tko zatvori svoje usne.

18

1 Onaj tko se odvojio, u svojoj se žudnji nastoji upletati u svu mudrost.

2 Bezumniku nema zadovoljstva u razboritosti, nego da mu se srce samo razotkrije.

3 Kada dođe opaki, dolazi i prezir, i s brukom sramota.

4 Riječi čovjekovih usta su kao duboke vode, i izvor mudrosti kao potok koji struji.

5 Nije dobro iskazati pristranost opakome da se na sudu obori pravednika.

6 Bezumnikove usne ulaze u prepirku i njegova usta zazivaju udarce.

7 Bezumnikova usta su njegova propast, i usne su mu zamka vlastitoj duši.

8 Klevetnikove riječi su kao rane, i spuštaju se u najdublje dijelove utrobe.

9 Onaj tko je nemaran u svome poslu brat je onome tko je veliki rasipnik.

10 Snažna kula je ime GOSPODINOVO: pravednik mu se utječe i siguran je.

11 Bogatome je njegovo bogatstvo njegov jaki grad i kao visoki zid u njegovoj uobrazilji.

12 Prije propasti ljudsko srce je uznosito, a prije časti je poniznost.

13 Onome tko odgovara prije negoli posluša, to je ludost i sramota.

14 Duh čovjekov će potkrijepti njegovu nemoć, ali tko može podnositi ranjeni duh?

15 Srce pametnoga stiče znanje, i uho mudrih traži znanje.

16 Čovjeku njegov dar otvara put, i dovodi ga pred velikaše.

17 Onaj tko je prvi u svojoj parnici, djeluje pravedno, ali dođe njegov bližnji i preispituje ga.

18 Ždrijeb prekida svađe i razlučuje među moćnicima.

19 Uvrijeđena brata teže je zadobiti negoli jaki grad: njihove prepirke su kao zasuni na tvrđavi.

20 Čovjeku se trbuh siti plodom njegovih usta; i nasitit će se od uroda svojih usana.

21 Smrt i život u vlasti su jezika, i plod njegov jesti će oni koji ga ljube.

22 Onaj tko je našao ženu, našao je nešto dobro i stekao GOSPODINOVU naklonost.

23 Siromah zaklinje, a bogataš grubo odgovara.

24 Čovjek koji ima prijatelje dužan je iskazivati prijateljstvo; a ima i prijatelja bliskijeg od brata.

19

1 Bolji je siromah koji hodi u svojoj čestitosti negoli onaj tko je izopačenih usana i bezuman.

2 Nije dobro ni kada je duša bez znanja; a onaj tko žuri svojim nogama, griješi.

3 Čovjeku njegova ludost izopačuje put, a srce mu se srdi protiv GOSPODINA.

4 Bogatstvo mnoge čini prijateljima, a siromah je odvojen od svoga bližnjega.

5 Lažan svjedok neće ostati nekažnjen, i neće umaknuti onaj tko govori laži.

6 Mnogi se ulaguju velikašu za njegovu naklonost, i svatko je prijatelj onome tko daje darove.

7 Siromaha mrze sva njegova braća: koliko će se više udaljiti od njega njegovi prijatelji? On ih salijeće riječima, no njih nema k njemu.

8 Onaj tko stiče mudrost, ljubi vlastitu dušu; onaj tko čuva razboritost, naći će dobro.

9 Lažan svjedok neće ostati nekažnjen, i propast će onaj tko govori laži.

10 Bezumniku ne dolikuje raskoš; još manje sluzi da vlada nad knezovima.

11 Razboritost nekog čovjeka suspreže njegovu srdžbu, i čast mu je prijeći preko prijestupa.

12 Kraljev gnjev je kao rikanje lava, a njegova naklonost je kao rosa po travi.

13 Bezuman sin nesreća je svome ocu, a ženine prepirke su neprestano kapanje.

14 Kuća i bogatstvo su baština od otaca, a pametna žena je od GOSPODINA.

15 Nemarnost obara u dubok san, a besposlena će duša gladovati.

16 Onaj tko čuva zapovijed, čuva vlastitu dušu, a onaj tko prezire Njegove putove, umrijet će.

17 GOSPODINU pozajmljuje onaj tko se smiluje siromahu, i On će mu uzvratiti ono što je dao.

18 Kažnjavaj svoga sina dok ima nade, i neka ga tvoja duša ne štedi zbog njegova plača.

19 Čovjek velika gnjeva neka pretrpi kaznu: jer ako ga izbaviš, morat ćeš to ponovno učiniti.

20 Slušaj savjet, i primaj pouku, da na posljetku budeš mudar.

21 Mnogo je namisli u srcu čovjekovu, no GOSPODINOV naum će opstati.

22 Želja je čovjeku njegova dobrostivost, i bolji je siromah od lažljivaca.

23 Strah GOSPODNJI teži k životu, i zadovoljan će biti onaj tko ga ima; njega zlo neće pohoditi.

24 Nemaran čovjek skriva svoju ruku u njedrima, i neće je ni ponovno prinijeti svojim ustima.

25 Udari podrugljivca, i priprosti će postati oprezan; ukori razboritoga, i on će shvatiti znanje.

26 Onaj tko zlostavlja svoga oca i odgoni svoju majku, sin je koji sramoti i donosi poniženje.

27 Prestani, sine moj, slušati pouku koja dovodi do toga da se zastrani od riječi spoznaje.

28 Bezbožan se svjedok izruguje sudu, i usta opakoga proždiru opačinu.

29 Osude su pripravljene za izrugivače i udarci za leđa bezumnikâ.

20

1 Vino je podsmjevač, jako piće je goropadno; nije mudar tko god je njime zaveden.

2 Strah kraljev je kao rika lavlja: tko god njega gnjevi, protiv vlastite duše griješi.

3 Čast je čovjeku suzdržati se od svađe, ali svaki će se bezumnik upletati.

4 Lijenčina neće orati, zato što je hladno; zato će za žetve moljakati, i ništa neće imati.

5 Savjet u čovjekovu srcu je kao duboka voda, ali razboriti će ga čovjek crpiti.

6 Većina ljudi razglašava svaki svoju dobrotu, ali tko će naći vjerna čovjeka?

7 Pravednik hodi u svojoj čestitosti: blagoslovljena su djeca njegova nakon njega.

8 Kralj koji sjedi na sudačkom prijestolju raspršuje svako zlo svojim očima.

9 Tko može reći: “Očistio sam svoje srce, čist sam od grijeha svojega”?

10 Nejednaki utezi i nejednaka mjera, oboje je podjednako odvratno GOSPODINU.

11 Čak se i dijete poznaje po onome što čini, je li čisto djelo njegovo i je li ono ispravno.

12 Uho koje čuje i oko koje vidi, oboje je načinio GOSPODIN.

13 Nemoj ljubiti spavanje, da ne osiromašiš; otvori svoje oči, i nasitit ćeš se kruha.

14 “Loše je, loše”, govori kupac; a kada ode svojim putem, hvasta se.

15 Ima zlata i mnoštvo rubina, ali su usne pune znanja dragocjeni nakit.

16 Uzmi ogrtač onome tko je jamac tuđincu, i uzmi od njega jamčevinu za tuđinku.

17 Sladak je čovjeku kruh prijevare, ali poslije će mu usta biti ispunjena šljunkom.

18 Svaki se naum utvrđuje vijećanjem; i rat se vodi s dobrim savjetom.

19 Onaj tko hodi okolo kao klevetnik, tajne otkriva: zato se ne miješaj s onime tko laska svojim usnama.

20 Onome tko proklinje svoga oca ili svoju majku, svjetiljka će biti ugašena u mrkloj tami.

21 Baština se može dobiti žurno već na početku, ali njezin svršetak neće biti blagoslovljen.

22 Nemoj govoriti: “Uzvratit ću za zlo”, nego čekaj na GOSPODINA, i on će te spasiti.

23 Nejednaki utezi gadost su GOSPODINU, i lažna tezulja nije dobra.

24 Čovjekovi koraci su od GOSPODINA; kako da onda čovjek razumije vlastiti put?

25 Zamka je čovjeku koji pojede ono što je sveto i nakon zavjetâ se raspituje.

26 Mudar kralj raspršuje opake, i navodi kotač na njih.

27 Duh čovječji je svjetiljka GOSPODINOVA, pretražuje svu nutrinu utrobe.

28 Milosrđe i istina očuvaju kralja: njegovo prijestolje poduprto je milosrđem.

29 Mladićima je slava njihova snaga, a starcima je krasota sijeda glava.

30 Modrica od rane očisti od zla; tako udarci čine nutrini utrobe.

21

1 Kraljevo srce je u GOSPODINOVOJ ruci kao rijeke vode: okreće ga kamo god hoće.

2 Svaki put je čovjeku ispravan u njegovim vlastitim očima, ali GOSPODIN preispituje srca.

3 Provoditi pravdu i sud draže je GOSPODINU negoli žrtva.

4 Uznosit pogled, oholo srce i oranje zlikovaca, grijeh je.

5 Namisli marljivih streme samo k obilju, a svakoga tko je nagao, samo k oskudici.

6 Stjecanje blaga lažljivim jezikom nestalna je ispraznost onih koji traže smrt.

7 Zlikovce će uništiti njihova grabežljivost, zato što odbijaju provoditi pravdu.

8 Čovjekov put izopačen je i čudan; a što se tiče čistoga, njegovo je djelo ispravno.

9 Bolje je živjeti u kutu na krovu negoli sa svadljivom ženom u prostranoj kući.

10 Duša opakoga želi zlo; njegov bližnji ne nalazi naklonost u njegovim očima.

11 Kada se kazni podrugljivca, priprosti postaje mudar; a kada se mudroga pouči, on prima znanje.

12 Pravednik mudro promatra dom opakoga, ali Bog obara opake zbog njihove zloće.

13 Onaj tko zatvara uši na vapaje siromaha i sâm će vapiti, ali neće biti uslišan.

14 Potajni dar umiruje srdžbu, i poklon u njedra žestoki gnjev.

15 Pravednome je radost provoditi pravdu, a propast će snaći one koji čine opačinu.

16 Čovjek koji zaluta s puta razboritosti ostat će u zajednici mrtvih.

17 Tko ljubi užitak, bit će siromah, tko ljubi vino i ulje, neće biti bogat.

18 Zlikovac će biti otkupnina za pravednika, i prijestupnik za čestitoga.

19 Bolje je živjeti u pustari negoli sa ženom svadljivom i srditom.

20 Željeno blago i ulje u prebivalištu je mudroga, a bezumnik to potroši.

21 Onaj tko ide za pravednošću i milosrđem, nalazi život, pravednost i čast.

22 Mudar čovjek se uspinje u grad junakâ i obara silu njihova pouzdanja.

23 Onaj tko čuva svoja usta i svoj jezik, čuva svoju dušu od nevolja.

24 “Oholi i bahati podrugljivac” ime je onome tko postupa oholo i gnjevno.

25 Lijenčinu ubija njegova želja, jer mu ruke odbijaju raditi.

26 Po sav dan on pohlepno priželjkuje, a pravednik daje i ne štedi.

27 Žrtva zlikovaca je gadost, a kamoli kada je se prinosi s opakom nakanom?

28 Lažni svjedok će propasti, a čovjek koji sluša, svagda će govoriti.

29 Zao čovjek ukrućuje svoje lice, a što se tiče čestitoga, on upravlja svojim putem.

30 Nema mudrosti ni razbora ni savjeta protiv GOSPODINA.

31 Konj je pripravljen za dan boja, ali je sigurnost od GOSPODINA.

22

1 Bolje je izabrati dobro ime negoli golemo bogatstvo, i blagonaklonost bolje negoli srebro i zlato.

2 Bogataš i siromah se susreću: svima je tvorac GOSPODIN.

3 Pametan čovjek predvidi zlo i sakrije se, a priprosti idu dalje i primaju kaznu.

4 Zbog poniznosti i straha GOSPODNJEG dolazi bogatstvo, čast i život.

5 Trnje i zamke na putu su izopačena čovjeka: onaj tko čuva svoju dušu, bit će daleko od njih.

6 Poučavaj dijete putu kojim treba ići; ni kada ostari neće od njega odstupiti.

7 Bogataš vlada nad siromasima, a onaj tko uzima zajam sluga je zajmodavcu.

8 Onaj tko sije nepravdu, žeti će ispraznost, i štap njegove srdžbe će se izjaloviti.

9 Onaj tko ima dobrostivo oko bit će blagoslovljen, jer od svoga kruha daje siromahu.

10 Istjeraj podrugljivca i izići će prepirka; jest, prestat će svađa i sramota.

11 Onome tko ljubi čistoću srca, kralj će biti prijatelj zbog uglađenosti njegovih usana.

12 Oči GOSPODINOVE čuvaju znanje, i on obara riječi prijestupnikove.

13 Lijenčina veli: “Lav je vani, poginut ću na ulicama.”

14 Usta žene tuđinke duboka su jama; u nju će upasti onaj tko se gadi GOSPODINU.

15 Ludost je privezana u srcu djetetovu, ali će je palica ukora odagnati daleko od njega.

16 Onaj tko tlači siromaha kako bi uvećao svoje bogatstvo, i onaj tko daje bogatome, svakako će zapasti u oskudicu.

17 Prigni svoje uho, i poslušaj riječi mudracâ, i upravi svoje srce mome znanju;

18 jer je ugodno ako ih čuvaš u sebi: sve će one zajedno biti prikladne na tvojim usnama.

19 Obznanio sam ti ovo danas, i to upravo tebi, da bi tvoje uzdanje bilo u GOSPODINU.

20 Nisam li ti napisao odlične stvari u savjetima i znanju,

21 kako bih te upoznao s pouzdanošću riječi istine; da možeš istinitim riječima odgovoriti onima koji pošalju k tebi.

22 Nemoj pljačkati siromaha, zato što je siromašan, i nemoj tlačiti nevoljnika na vratima,

23 jer će se GOSPODIN zauzeti za njihovu parnicu i oplijeniti dušu onima koji su njih plijenili.

24 Nemoj sklapati prijateljstvo s ljutim čovjekom i nemoj ići s čovjekom bijesnim

25 da se ne bi priučio njegovim putovima i postavio zamku svojoj duši.

26 Ne budi jedan od onih koji udaraju rukom o ruku ili od onih koji jamče za dugove.

27 Ako nemaš čime platiti, zašto da ti on odnese tvoju postelju ispod tebe?

28 Nemoj pomicati prastaru među koju su postavili tvoji oci.

29 Jesi li vidio čovjeka marljiva u svome poslu? On će stajati pred kraljevima, a ne pred beznačajnim ljudima.

23

1 Kada sjedneš jesti s vlastodršcem, pozorno razmotri što je pred tobom;

2 i stavi si nož pod grlo ako si izjelica.

3 Nemoj žudjeti za njegovim poslasticama, jer su one prijevarno jelo.

4 Nemoj se truditi da budeš bogat; okani se vlastite mudrosti.

5 Zar ćeš svoje oči upravljati na ono čega nema? Jer bogatstvo sebi načini krila i kao orao odleti prema nebu.

6 Nemoj jesti kruh onoga tko ima zlo oko i ne žudi za njegovim poslasticama,

7 jer on je onakav kako misli u svome srcu: “Jedi i pij”, veli ti, ali mu srce nije s tobom.

8 Zalogaj koji si pojeo povratit ćeš, i ostati bez svojih ljubaznih riječi.

9 Nemoj govoriti na uši bezumniku, jer će on prezreti mudrost tvojih riječi.

10 Nemoj pomicati prastaru među i nemoj ulaziti u polja siročadi,

11 jer moćan je njihov otkupitelj: on će se zauzeti za njihovu parnicu s tobom.

12 Obrati svoje srce pouci i svoje uši riječima znanja.

13 Nemoj uskraćivati kaznu djetetu, jer neće umrijeti ako ga istučeš palicom.

14 Tući ćeš ga palicom i izbavit ćeš njegovu dušu od pakla.

15 Sine moj, ako ti je srce mudro, radovat će se moje srce.

16 Jest, i moji će se bubrezi radovati kada tvoje usne govore ono što je ispravno.

17 Neka ti srce ne zavidi grešnicima, nego budi po sav dan u strahu GOSPODINOVU.

18 Jer uistinu ima svršetak i tvoje iščekivanje neće propasti.

19 Slušaj, sine moj, budi mudar i vodi svoje srce na putu.

20 Ne budi među vinopijama, među neobuzdanim žderačima mesa:

21 jer će pijanac i proždrljivac osiromašiti, i pospanost će čovjeka odjenuti u prnje.

22 Slušaj svoga oca od kojega si se rodio i ne preziri svoju majku kada ostari.

23 Kupi istinu, i nemoj je prodati, i mudrost, i pouku, i razboritost.

24 Silno će se radovati otac pravednikov: onaj od koga se rodilo mudro dijete imat će radost od njega.

25 Neka budu radosni tvoj otac i majka, i neka se raduje ona koja te rodila.

26 Sine moj, daj mi svoje srce, i neka tvoje oči paze na moje putove.

27 Jer bludnica je dubok jarak, tuđa žena je uska jama.

28 Ona u zasjedi kao na plijen vreba i uvećava broj prijestupnika među muškarcima.

29 Tko ima bol? tko ima jad? tko se prepire? tko blebeće? tko ima rane bez razloga? tko ima crvenilo u očima?

30 Oni koji dugo ostaju kod vina, oni koji idu tražiti miješano vino.

31 Ne gledaj na vino kada se rumeni, kada u čaši svjetluca, kada glatko teče.

32 Na posljetku ono ujeda kao zmija i ubada kao otrovnica.

33 Tvoje će oči gledati tuđe žene i srce će tvoje govoriti prostote.

34 Jest, bit ćeš kao onaj koji leži nasred mora ili kao onaj koji leži navrh jarbola.

35 “Udarali su me”, reći ćeš, “i nije me boljelo; tukli su me, ali nisam osjećao; kada se probudim, opet ću to tražiti.”

24

1 Nemoj zavidjeti zlim ljudima i nemoj željeti da budeš s njima.

2 Jer njihovo srce smišlja razaranje i usne njihove govore o nedjelu.

3 Mudrošću se kuća gradi i razboritošću utvrđuje,

4 a znanjem će se odaje napuniti svakim dragocjenim i ugodnim blagom.

5 Mudar čovjek je jak; jest, čovjek od znanja postaje sve jači.

6 Na temelju mudra savjeta vodi svoj rat, jer sigurnost je u mnoštvu savjetnika.

7 Mudrost je previsoka za bezumnoga: on ne otvara svoja usta na vratima.

8 Onaj koji smišlja kako učiniti zlo, nazivat će se zlikovcem.

9 Bezumna misao je grijeh, a podrugljivac je odvratan ljudima.

10 Ako kloneš u dan nesreće, mala je tvoja snaga.

11 Ako odbiješ izbaviti one koje vuku u smrt, i one koji samo što nisu pogubljeni;

12 ako kažeš: “Gle, nismo znali”; zar on koji ispituje srce to ne vidi? Ne zna li to on koji čuva tvoju dušu? i neće li on uzvratiti svakome prema njegovim djelima?

13 Sine moj, jedi med jer je dobar, i saće, koje je slatko tvome nepcu;

14 takva će tvojoj duši biti i spoznaja mudrosti: kada je nađeš, imat ćeš nagradu, i ono što očekuješ neće ti biti uskraćeno.

15 Ne postavljaj, opaki čovječe, zasjedu pravednikovu prebivalištu, nemoj plijeniti njegovo počivalište:

16 jer pravedan čovjek padne sedam puta i ponovno ustaje, ali opaki će zapasti u nesreću.

17 Nemoj se radovati kada pada tvoj neprijatelj, i neka ti se ne veseli srce kada on posrće:

18 da ne bi GOSPODIN to vidio i razljutio se te odvratio svoj gnjev od njega.

19 Nemoj se uzrujavati zbog zlih ljudi i nemoj zavidjeti opakima;

20 jer neće biti nagrade zlu čovjeku, ugašena će biti svjetiljka opakih.

21 Boj se GOSPODINA, sine moj, i kralja; i ne miješaj se s prevrtljivcima:

22 jer će se iznenada podići nesreća njihova; i kome je poznata propast jednih i drugih?

23 Ovo, također, pripada mudrima. Nije dobro biti pristran u suđenju.

24 Onoga tko opakomu veli: “Ti si pravedan”, puk će proklinjati, narodi će se o njega gnušati;

25 ali onima koji ga ukore, bit će to zadovoljstvo i doći će na njih dobar blagoslov.

26 Svatko će poljubiti usne onoga tko daje pravi odgovor.

27 Dovrši svoj posao vani i uredi si polje, a zatim zidaj svoju kuću.

28 Ne budi bez razloga svjedokom protiv svoga bližnjega, i nemoj varati svojim usnama.

29 Nemoj reći: “Učinit ću mu kao što je on učinio meni; uzvratit ću tome čovjeku prema njegovu djelu.”

30 Prolazio sam kraj polja nekog lijenčine, i kraj vinograda čovjeka bez razuma,

31 i gle, sve bijaše zaraslo u trnje i svu površinu prekrivahu koprive, a kameni zid bijaše srušen.

32 Tada promotrih i dobro promislih; razgledah to i primih pouku:

33 Još malo spavanja, malo drijemanja, malo savijanja ruku na počinak

34 i doći će tvoje siromaštvo kao putnik i tvoja oskudica kao naoružan čovjek.

25

1 I ovo su Salomonove izreke, koje su prepisali ljudi Hezekije, kralja judejskoga.

2 Slava Božja je skrivati nešto, a čast kraljevâ je to istraživati.

3 Nebo zbog visine, zemlja zbog dubine i srce kraljeva, neistraživo je.

4 Ukloni šljaku od srebra i izići će nekakva posuda za onoga koji ga pročišćuje.

5 Ukloni opakoga ispred kralja, i njegovo će prijestolje biti utvrđeno u pravednosti.

6 Ne nameći se u kraljevoj prisutnosti, i nemoj stati na mjesto velikih ljudi;

7 jer bolje je ako ti se kaže: “Uzađi ovamo” negoli da te se unizi pred velikašem kojega su tvoje oči vidjele.

8 Ne upuštaj se prenaglo u raspru ako ne znaš što učiniti na kraju kada te tvoj bližnji izvrgne sramoti.

9 Raspravi svoj slučaj sa svojim bližnjim i ne otkrivaj tajnu drugome,

10 da te onaj tko to čuje ne izvrgne sramoti, i ne odvrati se od tebe tvoja nečasnost.

11 Prikladno izrečena riječ je kao zlatne jabuke na slikama od srebra.

12 Kao zlatna naušnica i ukras od čistoga zlata, takav je mudri koritelj poslušnome uhu.

13 Vjeran glasnik je onima koji ga šalju kao snježna studen u doba žetve, jer on osvježava dušu svojih gospodara.

14 Tko god se hvasta lažnim darom, kao oblaci je i vjetar bez kiše.

15 Dugotrajnim podnošenjem nagovori se vladara, i mekani jezik kost lomi.

16 Jesi li našao med? Jedi koliko ti je dovoljno, da ga se ne bi prejeo i povratio ga.

17 Odstupi svojom nogom od kuće svoga bližnjega, da mu ne dosadiš i on te zamrzi.

18 Čovjek koji iznosi lažno svjedočanstvo protiv svoga bližnjega je kao malj, i mač, i oštra strijela.

19 Pouzdanje u nevjerna čovjeka u doba nevolje je kao slomljeni zub i iščašena noga.

20 Kao onaj tko oduzima ogrtač za hladna vremena i kao ocat na salitri, takav je onaj tko pjeva pjesme ožalošćenu srcu.

21 Ako je tvoj neprijatelj gladan, daj mu jesti kruha, ako je žedan, daj mu piti vode:

22 jer ćeš zgrnuti užareno ugljevlje na njegovu glavu, i GOSPODIN će te nagraditi.

23 Sjeverni vjetar odnosi kišu; tako i srdito lice čini klevetničkom jeziku.

24 Bolje je živjeti u kutu krova negoli sa svadljivom ženom i u prostranoj kući.

25 Kao studene vode žednoj duši, takva je dobra vijest iz daleke zemlje.

26 Pravednik koji pada pred zlikovcem kao zamućen je izvor i vrelo onečišćeno.

27 Nije dobro jesti mnogo meda; tako ni ljudima nije na čast tražiti vlastitu slavu.

28 Onaj tko nema vlasti nad vlastitim duhom je kao grad porušen i bez zidova.

26

1 Kao snijeg ljeti i kao kiša za žetve, tako ni počast ne dolikuje bezumniku.

2 Kao što ptica oblijeće, kao što lastavica odlijeće, tako ni bezrazložna kletva neće doći.

3 Bič konju, uzda magarcu, a batina bezumnikovim leđima.

4 Ne odgovaraj bezumniku prema njegovoj gluposti, da i ti ne budeš kao on.

5 Odgovori bezumniku prema njegovoj gluposti, da ne bude mudar u vlastitim očima.

6 Noge sebi odsijeca i štetu ispija onaj tko bezumnikovom rukom šalje poruku.

7 Nejednake su noge u hromoga; takva je i usporedba u ustima bezumnikâ.

8 Kao onaj koji kamen za praćku vezuje, takav je onaj tko bezumnome čast iskazuje.

Kao što bodlja dospije u ruku pijancu, takva je usporedba u ustima bezumnikâ.

10 Veliki Bog, koji je sve oblikovao, plaća bezumniku i plaća prijestupnicima.

11 Kao što se pas vraća svojoj bljuvotini, tako se bezumnik vraća svojoj gluposti.

12 Vidiš li čovjeka koji je mudar u vlastitim očima? Više nade ima za bezumnika negoli za njega.

13 Lijenčina veli: “Lav je na putu, lav je na ulicama.”

14 Kao što se vrata okreću na stožerima, tako lijenčina čini na svojoj postelji.

15 Lijenčina krije svoju ruku u njedrima; teško mu je prinijeti je ponovno svojim ustima.

16 Lijenčina je u vlastitim očima mudriji negoli sedmorica koja odgovaraju razborito.

17 Kao onaj tko psa za uši hvata je onaj tko prolazi i uplete se u sukob koji ga se ne tiče.

18 Kao luđak koji baca goruće zublje, strijele i smrt,

19 takav je čovjek koji vara svoga bližnjega i veli: “Nisam li se šalio?”

20 Gdje nema drvâ, oganj se gasi: tako i svađa prestaje tamo gdje nema klevetnika.

21 Kao što je ugljevlje za žeravicu i drvo za oganj, tako je svadljivac za raspirivanje svađe.

22 Klevetnikove riječi su kao rane, i spuštaju se u najdublje dijelove utrobe.

23 Vatrene usne i zlobno srce su kao zemljani sud prekriven srebrnom troskom.

24 Mrzitelj hini svojim usnama i nakuplja prijevaru u sebi:

25 ne vjeruj mu kada učtivo govori, jer sedam je gadosti u njegovu srcu.

26 Opakost onoga čija je mržnja prikrivena prijevarom iskazat će se pred svom zajednicom.

27 Tko god jamu kopa, u nju će pasti, a na onoga tko kotrlja kamen, on će se na njega vratiti.

28 Lažljiv jezik mrzi one koje muči, i laskava usta stvaraju rasulo.

27

1 Nemoj se hvastati danom sutrašnjim, jer ne znaš što dan može donijeti.

2 Neka te drugi hvali, a ne tvoja vlastita usta, tuđinac, a ne tvoje vlastite usne.

3 Težak je kamen i pijesak je težak, ali je bezumnikov gnjev teži od jednoga i drugoga.

4 Gnjev je okrutan i srdžba je svirepa, ali tko može opstati pred zavišću?

5 Otvoreni ukor bolji je od tajne ljubavi.

6 Iskrene su rane od prijatelja, a prijevarni su poljupci neprijateljevi.

7 Sita duša prezire medeno saće, a gladnoj duši je slatko i sve ono što je gorko.

8 Kao ptica koja odluta od svoga gnijezda, takav je čovjek koji odluta iz svoga mjesta.

9 Pomast i miomiris raduju srce; tako slatkoća čovjekova prijatelja čini srdačnim savjetom.

10 Nemoj napustiti vlastita prijatelja ni prijatelja svoga oca, i ne odlazi u bratovu kuću u dan svoje nesreće: jer bolji je susjed koji je blizu negoli brat daleko.

11 Budi mudar, sine moj, i obraduj moje srce da mogu odgovoriti onome tko mi se izruguje.

12 Pametan čovjek predvidi zlo i sakrije se, a priprosti idu dalje pa su kažnjeni.

13 Uzmi ogrtač onome tko je jamac tuđincu, i uzmi od njega jamčevinu za tuđinku.

14 Onome tko na sav glas blagoslivlja svoga prijatelja ustajući rano ujutro, to će se računati kao prokletstvo.

15 Neprestano kapanje za vrlo kišovita dana i svadljiva žena, jednako je.

16 Tko god nju skriva, skriva vjetar, i mirisno ulje na svojoj desnici, koje se samo odaje.

17 Željezo se oštri željezom; tako čovjek oštri lice svoga prijatelja.

18 Onaj tko njeguje smokvino stablo, jest će plod njegov; tako će i onaj tko poslužuje svoga gospodara biti poštovan.

19 Kao što u vodi lice odgovara licu, tako i srce čovjeka čovjeku.

20 Pakao i propast nikada nisu siti; tako ni čovjekove oči nikada nisu zadovoljne.

21 Kao lonac za taljenje srebru i peć zlatu, takav je čovjek svojoj pohvali.

22 Sve da bezumnika tučkom istucaš u mužaru s pšenicom, neće ga napustiti njegovo bezumlje.

23 Brižno se staraj za stanje svojih stada i dobro brini za svoja krda.

24 Jer bogatstvo nije zauvijek: potraje li kruna svakom naraštaju?

25 Pojavi se sijeno, pokaže se nježna trava i sabire se bilje planinsko.

26 Janjci su ti za odjeću, a jarci za kupovinu polja.

27 I imat ćeš dovoljno kozjega mlijeka sebi za jelo, za jelo tvojim ukućanima i za uzdržavanje tvojih sluškinja.

28

1 Opaki bježi kada ga nitko ne progoni, a pravednici su hrabri kao lav.

2 Zbog prijestupa neke zemlje mnogobrojni su njezini knezovi, a s čovjekom od razbora i znanja produljit će se njezino stanje.

3 Bijednik koji tlači siromahe je kao silan pljusak koji ne ostavlja hranu.

4 Oni koji napuste zakon, veličaju zlikovce, a oni koji se drže zakona, s njima su u sukobu.

5 Zli ljudi ne shvaćaju pravicu, a oni koji traže GOSPODINA, sve razumiju.

6 Bolji je siromah koji hodi u svojoj čestitosti negoli onaj tko je, premda bogat, izopačen na svojim putovima.

7 Tko god drži zakon, mudar je sin, a tko se druži s razuzdanim ljudima, sramoti oca svojega.

8 Onaj tko lihvarenjem i nepravednom zaradom povećava svoju imovinu, sabire to za onoga tko će se smilovati siromašnima.

9 Čak će i molitva onoga tko svoje uho odvraća da ne sluša zakon biti odvratna.

10 Tko god navodi pravednike da zastrane na zao put, sâm će pasti u vlastitu jamu, a čestiti će dobra posjedovati.

11 Bogat čovjek mudar je u vlastitim očima, ali ga siromah koji ima razuma progleda.

12 Velika je slava kada se raduju pravednici, ali kada zli ustaju, čovjek se skriva.

13 Onaj tko prikriva svoje grijehe, neće napredovati, a onaj tko ih priznaje i napušta, imat će milosrđe.

14 Sretan je čovjek koji se uvijek boji, a onaj tko otvrdnjuje svoje srce, zapast će u nevolju.

15 Kao ričući lav i kao lakomi medvjed, takav je zao vladar nad siromašnim narodom.

16 I knez kome nedostaje razuma veliki je tlačitelj, ali onaj tko mrzi lakomost, produljit će svoje dane.

17 Čovjek koji čini nasilje nad nečijom krvlju, do jame će bježati: neka ga nitko ne zaustavlja.

18 Tko god hodi čestito, bit će spašen, a onaj tko je izopačen na svojim putovima, odjednom će pasti.

19 Onaj tko obrađuje svoju zemlju imat će izobilje kruha, a onaj tko ide za ispraznim ljudima imat će dovoljno siromaštva.

20 Vjeran čovjek obilovat će blagoslovima, a onaj tko se žurno želi obogatiti, neće biti nedužan.

21 Nije dobro biti pristran ni prema kome: jer će takav čovjek učiniti prijestup za komad kruha.

22 Onaj tko se žurno želi obogatiti ima zlo oko, i ne uviđa da će na nj doći oskudica.

23 Onaj tko kori čovjeka, kasnije nalazi više naklonosti negoli onaj tko laska jezikom.

24 Onaj tko pljačka svoga oca ili svoju majku, i veli: “Nije to grijeh”, sudrug je upropastitelju.

25 Onaj tko je ohola srca, raspiruje svađu, a onaj tko svoje uzdanje položi u GOSPODINA, obilovat će.

26 Bezuman je onaj tko se pouzdaje u vlastito srce, a izbavljen će biti onaj tko hodi mudro.

27 Onaj tko daje siromahu, neće oskudijevati, a onaj tko svoje oči pokriva, imat će mnoga prokletstva.

28 Kada zli ustaju, ljudi se skrivaju, ali kada oni propadnu, množe se pravednici.

29

1 Onaj tko usprkos čestu karanju ukruti svoj vrat, iznenada će biti uništen, i to bez ikakva lijeka.

2 Kada su na vlasti pravednici, narod se raduje, a kada zao zavlada, narod tuguje.

3 Tko god ljubi mudrost, veseli svoga oca, a onaj tko se druži s bludnicama, trati njegov imetak.

4 Kralj pravednim sudom utvrđuje zemlju, a obara je onaj koji prima darove.

5 Čovjek koji laska svome susjedu, razapinje mrežu njegovim stopama.

6 U prijestupu zla čovjeka je stupica, no pravednik pjeva i raduje se.

7 Pravednik mari za parnicu siromašnih, a opaki to ne želi ni znati.

8 Podrugljivi ljudi vode grad u stupicu, a mudri odvraćaju gnjev.

Ako se mudar čovjek spori s bezumnim, bjesnio on ili se smijao, nema tu mira.

10 Krvožedni mrze čestitoga, a pravedni traže dušu njegovu.

11 Bezumnik očituje sve što misli, a mudar čovjek čuva to za kasnije.

12 Ako vladar sluša laži, sve su mu sluge opake.

13 Siromah i prevarant se susreću: GOSPODIN obojici oči prosvjetljuje.

14 Kralju koji po istini sudi siromasima, prijestolje će biti utvrđeno dovijeka.

15 Šiba i ukor daju mudrost, a dijete prepušteno samom sebi sramoti majku svoju.

16 Kada se namnože opaki, poveća se prijestup; ali će pravednici vidjeti njihovu propast.

17 Ispravljaj svoga sina i on će ti dati spokoja; jest, pružit će nasladu tvojoj duši.

18 Gdje nema viđenja, narod propada, a sretan je onaj tko se drži zakona.

19 Sluga se ne popravlja riječima, jer se, iako razumije, ne odaziva.

20 Vidiš li čovjeka brza na riječima? I za bezumnika ima više nade negoli za njega.

21 Onaj tko pozorno odgaja svoga slugu od djetinjstva, na posljetku će postići to da mu on sinom postane.

22 Srditi čovjek raspiruje svađu, i žestoki muškarac obiluje prijestupom.

23 Čovjeka će njegova oholost uniziti, a poniznoga u duhu čast će uzvisiti.

24 Tko god se s lopovom združuje, mrzi vlastitu dušu: čuje proklinjanje, ali ništa ne odaje.

25 Strah od čovjeka zamku postavlja, ali tko svoje pouzdanje položi u GOSPODINA, bit će siguran.

26 Mnogi traže vlastodrščevu naklonost, ali svaka čovjekova osuda dolazi od GOSPODINA.

27 Nepravedan čovjek odvratan je pravednima, a onaj tko je čestit na putu, odvratan je opakima.

30

1 Riječi Agura, sina Jakeova; proročanstvo koje je taj čovjek izrekao Itielu, to jest Itielu i Ukalu:

2 Zaista sam ja suroviji negoli itko drugi i nemam ljudskoga razbora.

3 Nisam ni mudrost naučio niti pak imam spoznaju svetih.

4 Tko je uzašao na nebo, ili sišao? Tko je sabrao vjetar u svoje šake? Tko je svezao vode u plašt? Tko je utvrdio sve krajeve zemlje? Što mu je ime i što je ime sinu njegovu? Znaš li to?

5 Svaka riječ Božja je čista; on je štit onima koji se uzdaju u njega.

6 Nemoj dodavati njegovim riječima, da te ne ukori i da ne ispadneš lažljivac.

7 Za dvoje sam te zamolio; nemoj mi to uskratiti prije no što umrem:

8 Ukloni od mene ispraznost i laži: ne daj mi siromaštvo ni bogatstvo; hrani me jelom prikladnim za me,

9 da se ne zasitim i zaniječem te pa kažem: “Tko je GOSPODIN?” ili da ne osiromašim pa stanem krasti i uzimati ime svoga Boga uzalud.

10 Ne optužuj slugu njegovu gospodaru, da te on ne prokune i ti se nađeš krivim.

11 Ima naraštaj koji proklinje svoga oca i ne blagoslivlja svoju majku.

12 Ima naraštaj koji je čist u vlastitim očima, a nije još opran od svoje prljavštine.

13 Ima naraštaj, o kako su uznosite oči njihove i kapci im podignuti!

14 Ima naraštaj kojemu su zubi kao mačevi i očnjaci kao noževi, da požderu uboge sa zemlje i potrebite između ljudi.

15 Pijavica ima dvije kćeri, koje vape: “Daj, daj!” Troje je što nikada nije zadovoljno, jest, četvero koje ne kaže: “Dosta”:

16 grob, jalova utroba, zemlja koja se ne napije vode i oganj koji ne veli: “Dosta.”

17 Oko koje se izruguje svome ocu i prezire pokornost svojoj majci iskopat će gavrani iz doline i pojesti ga mladi orlovi.

18 Troje mi je prečudesno, jest, četvero što ne razumijem:

19 put orlov po zraku, put zmijin po stijeni, put lađin posred mora i put muškarčev s djevojkom.

20 Ovakav je put preljubnice: najede se, obriše usta i veli: “Nisam nikakvo zlo učinila.”

21 Zbog tri stvari je zemlja nemirna, i zbog četvrte koju ne može podnijeti:

22 zbog sluge kada vlada, zbog bezumnika kada se nasiti jela,

23 zbog omražene žene kada se uda i zbog sluškinje koja baštini svoju gospodaricu.

24 Četvero je malo na zemlji, ali je izvanredno mudro:

25 mravi su nejak narod, no ipak si ljeti pripremaju hranu;

26 kunići su slab narod, no ipak si prave nastambe u stijenama;

27 skakavci nemaju kralja, no ipak svi idu u skupinama;

28 pauk se pridržava svojim ručicama, a u kraljevskim je palačama.

29 Troje je što krasno hodi, jest, četvero ljupko korača:

30 Lav, koji je najjači među zvijerima, i ni pred kim ne uzmiče;

31 hrt; i jarac; i kralj, protiv kojega nema ustanka.

32 Ako si ludo postupio uzvisujući se ili si zlo mislio, stavi si ruku na usta.

33 Kao što tučenjem mlijeka nastaje maslac, a kada se zavrne nos poteče krv, tako i nametanje gnjeva dovodi do svađe.

31

1 Riječi kralja Lemuela, proročanstvo kojemu ga je učila njegova majka:

2 Što, sine moj? Što, sine moje utrobe? Što, sine mojih zavjeta?

3 Nemoj dati snagu svoju ženama ni svoje putove onome što zatire kraljeve.

4 Nije to za kraljeve, Lemuele, nije za kraljeve da piju vino niti je jako piće za vladare:

5 kako ne bi pili pa zaboravili zakon i izvrnuli pravo bilo kome od potištenih.

6 Dajte jako piće onome tko samo što ne propadne, i vino onima tužna srca.

7 Daj mu neka pije te zaboravi na svoju neimaštinu i ne prisjeti se više svoje bijede.

8 Otvori svoja usta za nijemoga, za parnicu svih onih koji su za propast određeni.

9 Otvori svoja usta, sudi pravedno i zauzmi se za parnicu siromahu i potrebitome.

10 Tko može naći vrsnu ženu? jer ona vrijedi daleko više negoli rubini.

11 Srce njezina muža u nju se pouzdaje, tako da mu neće trebati plijena.

12 Ona će mu činiti dobro, a ne zlo, u sve dane svoga života.

13 Ona traži vunu i lan te dragovoljno radi svojim rukama.

14 Ona je kao lađe trgovačke: izdaleka svoje jelo donosi.

15 Još za noći ona ustaje te daje jelo svojim ukućanima i dio svojim djevojkama.

16 Ona pregleda polje i kupi ga; plodom svojih ruku ona sadi vinograd.

17 Snagom opasuje svoje slabine, i jača svoje mišice.

18 Uviđa da joj je dobra kupovina: njezina se svjetiljka noću ne gasi.

19 Ruke polaže na vreteno, a dlanovima pridržava preslicu.

20 Otvara svoj dlan siromahu; jest, ruke svoje pruža potrebitima.

21 Ne boji se snijega za svoje ukućane, jer su joj svi ukućani u skrlet odjeveni.

22 Sama sebi pravi vezene prostirke; njezina odjeća je svila i grimiz.

23 Njezin je muž poznat na vratima, kada sjedi među starješinama zemlje.

24 Ona izrađuje fino laneno platno i prodaje ga, i pojase isporučuje trgovcu.

25 Snaga i čast njezina su odjeća, i radovat će se u vrijeme koje ima doći.

26 Svoja usta s mudrošću otvara, a na jeziku joj je zakon ljubaznosti.

27 Dobro nadgleda putove svojih ukućana, i ne jede kruha besposlenosti.

28 Njezina djeca ustaju i nazivaju je blaženom; i muž njezin, i on je hvali.

29 “Mnoge su kćeri vrsno postupale, ali ti ih sve nadvisuješ.”

30 Ljupkost je prijevarna i krasota je isprazna; ali žena koja se boji GOSPODINA, ona će biti hvaljena.

31 Dajte joj od ploda njezinih ruku, i neka je na vratima hvale djela njezina.

Koristimo kolačiće

Kolačiće (eng. cookies) koristimo kako bismo Vam pružili što bolje korisničko iskustvo, prikaz sustava navigacije, funkcionalnosti upravljanja košaricom i sl...
Također koristimo i Google Analytics koji sam kao i mnoge druge stranice također koriste kolačiće.

Nastavkom korištenja stranica slažete se da možemo postavljati ove vrste kolačića na vašem uređaju/računalu.

U redu Izbriši kolačiće