Nitko ne zna zašto su izumrli svi dinosauri. Znanstvenici su mnogo razmišljali o tome pitanju, ali nikada nisu uspjeli naći posve zadovoljavajući odgovor. Izneseni su mnogi prijedlozi, ali izgleda da se samo jedan slaže s većinom činjenica.
Neki su ustvrdili da se dinosauri, budući da su imali tako malen mozak, nisu mogli nositi s inteligentnijim sisavcima. Ali to mnogim znanstvenicima ne izgleda vjerojatno. Kako bi sisavci teški tek nekoliko kilograma u borbi za život mogli ubiti Apatosaura od četrdeset tona ili Tiranosaura?
Drugi su ustvrdili da su sisavci koji su se hranili jajima pojeli toliko jaja dinosaura da su oni ugibali mnogo brže negoli su se legli te su na posljetku potpuno izumrli. No time nije objašnjeno zašto su uspjeli opstati neki gmazovi – kornjače, zmije, gušteri i krokodili – ili zašto su, istodobno kada su izumrli kopneni dinosauri, izumrli i leteći i morski gmazovi.
Iznesene su različite pretpostavke kako bi se objasnilo uginuće dinosaura: bolest, problemi sa žlijezdama, svemirske zrake od eksplozije neke zvijezde (supernove) i promjene u Zemljinu magnetskom polju. Nedavno su neki znanstvenici iznijeli pretpostavku da je možda u Zemlju udario golemi asteroid. Pretpostavlja se da je taj siloviti sraz izbacio u zrak tri milijarde tona prašine i na nekoliko godina zamračio sunce te izazvao da izumre većina biljaka pa su tako dinosauri uginuli zbog nedostatka hrane.
Drugi se znanstvenici snažno protive toj pretpostavci. Ako je to istina, zašto nisu uginule i sve ptice? Kako su uspjeli preživjeti svi mali sisavci tanke kože? Takva velika katastrofa po svoj Zemlji pomorila bi i sve ptice i sisavce, primjerice, pse, medvjede, štakore, miševe i mnoge druge životinje. Kako su preživjeli gmazovi kao što su zmije, kornjače i krokodili? Taj scenarij uopće ne zvuči razumno. Ustvari, izgleda da nijedno od navedenih shvaćanja ne objašnjava zašto su izumrli dinosauri.
Nitko ne zna zasigurno zašto se to dogodilo. No mi vjerujemo da su svi dinosauri, vjerojatno, izumrli nakon Potopa, i to zbog mnogih velikih promjena koje su na Zemlji nastale zbog njega.
Vjeruje se da je na svijetu kakav je on bio izvorno, oko Zemlje postojao velik vodeni omotač, to jest “vode ... nad svodom” (Postanak 1,7). Na ranu Zemlju nije padala kiša, “no sa zemlje se dizala para i natapala svu površinu zemlje” (Postanak 2,6).
Veliki vodeni svod zadržavao je oborine te je širom svijeta održavao jednoličnu blagu toplu klimu bez divljih temperaturnih promjena koje stvaraju uvjete nužne za oborine. Nije bilo ni kiše ni dúge.
Promjena klime koja je nastupila nakon Potopa bila je u stanju pobiti mnoge životinje. Znamo da su mnogi dinosauri živjeli u dalekim sjevernim zemljama, jer su njihove kosti nađene iznad arktičkoga kruga i na Antarktiku. Grenland, koji je sada cijelu godinu prekriven snijegom i ledom, nekoć je imao polutropsku klimu kao što je danas ima Portoriko. To znamo na temelju okamenjenih životinja i biljaka koje su nađene na Grenlandu. Okamine biljaka i životinja koje sada žive samo u krajevima s toplom ili blagom klimom nađene su na dalekom sjeveru iznad arktičkoga kruga i na Antarktiku. To znači da je u tim zemljama, koje su sada zaleđene cijelu ili dio godine, nekoć bilo toplo kao na Havajima.
Bio je to svijet bez ledom prekrivenog Arktika i Antarktika; svijet u kojemu je Grenland bio gotovo tropska zemlja u kojoj su rasle palme, a Kanada topla gotovo kao Florida. Veći dio zemlje prekrivalo je bujno raslinje. Veliki dinosauri biljojedi imali su obilje hrane. Hrane je bilo dovoljno za sve životinje i za ljude.
Okamine raznih dinosaura nađene su na sjevernoj obali Aljaske i na Antarktiku. Danas na tim mjestima po nekoliko mjeseci vlada tama i prehladno je da bi na njima živjeli dinosauri – ali su živjeli prije mnogo vremena! Evolucionisti ne znaju zašto je u prošlosti posvuda na Zemlji podneblje bilo toplo, ali kreacionisti koji vjeruju Bibliji, imaju odgovor.
Što se dogodilo? Što je tako temeljito promijenilo podneblje na svijetu? Što se dogodilo da je Grenland od prekrasnog, toplog, zelenog tropskog raja postao zaleđena pustoš? Što je čarobno-zelena područja Arktika i Antarktika pretvorilo u zemlje trajnoga leda? Što se dogodilo svjetskom podneblju te bujne pašnjake dinosaurâ u Kini i državi Utah pretvorilo u pustinje? Što je izazvalo ledeno doba?
Promjene koje su se javile na Zemlji tijekom i nakon Noina potopa daju odgovor na mnoga od tih pitanja. Kada su dinosauri nakon Potopa napustili kovčeg, našli su svijet koji se nevjerojatno razlikovao od onoga prije Potopa. Bilo je teško naći hranu, koje je nekoć bilo u obilju. Vrijeme koje je uvijek bilo ugodno, sada je bilo neprijateljski nastrojeno.
Posljedice su bile goleme promjene općesvjetskoga toploga podneblja – od bujnog zelenog raslinja koje je pokrivalo svu Zemlju, do današnjih okolnosti kada postoje prostrana zaleđena područja, velike pustinje i promjenljivo vrijeme. U tim uvjetima dinosauri nisu uspjeli napučiti Zemlju pa su, shodno tome, izumrli. Sve što nam je ostalo od tih velikih i malih dinosaura koji su nekoć tumarali svom Zemljom, samo su njihove okamine.
(Dr. Duane Gish, Stvoreni kao dinosauri, Kreacionistička udruga Postanak, Čakovec 2012., preveo Ivan Vrtarić.)