PSALAM 65 – Zahvalnost za Božje obilje

Psalam 65

• 1 Tebi, Bože, na Sionu hvala pripada; i tebi se ispunja zavjet.
• 2 K tebi koji molitve saslušaš dolazi svako tijelo.
• 3 Bezakonja me nadvladaše, prijestupi naši, al’ ti ćeš ih očistiti.
• 4 Blažen onaj kojega si izabrao i priveo k sebi da boravi u dvorima tvojim! Nasitit ćemo se dobrima Doma tvojega, svetoga Hrama tvojega.
• 5 Čudesima ćeš nas u pravednosti uslišiti, Bože našega spasenja, uzdanico svih krajeva zemlje i mora dalekih;
• 6 ti što učvršćuješ gore snagom svojom, silom opasan;
• 7 koji utišavaš huku morā, huku valova i buku narodā.
• 8 I oni što stanuju nakraj svijeta boje se znakova tvojih. O izlasku kliču jutro i večer.
• 9 Pohodio si zemlju i natopio je, uvelike je obogatio rijekom Božjom što je puna vode; žito si im pripravio. Jer zemlju si pripravio ovako:
• 10 brazde joj natopi, grude joj poravna, pljuskom je razmekša, usjeve joj blagoslovi.
• 11 Godinu okruni dobrotom svojom, i stazama tvojim kaplje pretilina.
• 12 Kaplje na pustinjske pašnjake, i brežuljci se opasuju radošću.
• 13 Pašnjaci se odijevaju stadima i doline se pokrivaju žitom: podvikuju i pjevaju.

Zahvaljivanje je vrijeme kada zastanemo i razmislimo koliko nam je zapravo dobro.
Posebno je to vrijeme da zahvalimo Bogu za Njegovu obilnu dobrotu.

Bog je dobar i zato što je svemoćni, suvereni Vladar svemira, On je također sposoban činiti dobro i obasipati nas blagoslovima. Ta kombinacija blagoslova i moći je slika Boga koju imamo u Psalmu 65.

Moramo se podsjećati da se usredotočimo na zahvaljivanje Bogu jer naše društvo predstavlja dvije vrlo stvarne prijetnje zahvalnosti:

1. Prvo – Negativnost društva: živimo u vrlo negativnom vremenu — u vrlo kritičnom društvu — gdje skandal privlači našu pažnju… gdje je razotkrivanje vrhunac novinarskog uspjeha. Bilo da je to ovotjedna afera ili najnovija tragedija podjele u crkvi ili pad još jednog vidljivog kršćanskog vođe, uvijek postoji obilje negativnosti koje se natječu za našu pažnju.
2. Drugo – Zamka blagostanja: živimo u vrlo prosperitetnom društvu — pomislili biste da bi to poticalo zahvaljivanje Bogu, ali zapravo predstavlja posebnu zamku — sjediti zadovoljni i siti misleći da zaslužujemo ovo obilje — čak se žaliti da nemamo koliko netko drugi ima i zaboraviti Božju dobrotu.

Ovaj psalam također se bavi s 3 problema u suvremenom kršćanstvu:

1. Previše smo zauzeti da bismo štovali Boga — ne možemo smiriti svoja srca pred Gospodinom. Imamo više slobodnog vremena, ali je ono toliko ispunjeno aktivnostima da imamo manje vremena za tihu meditaciju.
2. Gledamo na Boga previše prisno i izgubili smo viziju Njegove veličine. Da, Isus je prijatelj grešnika, ali On je također Gospodar svemira.
3. Previše smo emocionalno suzdržani i rezervirani da bismo slavili Boga onako kako bismo trebali.

I. BOŽJI BLAGOSLOV NADVLADAVA MOĆ GRIJEHA I ISPUNJAVA SVAKU NAŠU ČEŽNJU (1–4)

A. Očajnički osjećaj potrebe mora biti početna točka (3a)

“Bezakonja me nadvladavaju” – mogli biste pomisliti da govori o grijesima svojih neprijatelja, ali psalmist zapravo govori o vlastitim grijesima jer nastavlja govoriti o blagoslovu oproštenja.

U slučaju Izraela, osobni grijeh imao je velike posljedice za uspjeh naroda. Zato ovdje postoji i element prijetnje izvana. Ne samo pojedinac nego i narod treba iskusiti Božju silu izbavljenja.

Točka očaja trebala bi biti početak oporavka i zahvalnosti, a ne pad u očaj. Što čini razliku između očaja koji vodi u propast i očaja koji vodi u zahvalnost i radost? Polaganje nade u Boga.

Ps. 38:15 “Jer u tebe se, GOSPODE, uzdam; ti ćeš uslišati, Gospodine, Bože moj” – bez obzira koliko loše postane, bez obzira kako izgledam u očima drugih, bez obzira što neprijatelji planiraju, ja se aktivno uzdam u Boga i uvjeren sam da On čuje i odgovara.

B. Imamo Boga koji čuje molitve i oprašta grijeh

Evo lijepog opisa Vladara svemira: “Onaj koji čuje molitvu” (2; 3b)

Ljudi možda ne znaju mnogo o Bogu, ali znaju da ako je On Bog, On odgovara na molitvu.

Možemo vrlo lako uzeti povlasticu molitve zdravo za gotovo. Znamo da Bog čuje i da možemo doći k Njemu kad god želimo.

Zamislite situaciju u kojoj Bog uzme “godišnji odmor” od slušanja molitava – gdje objavi:
“Sljedeći tjedan nisam dostupan za slušanje vaših molitava” – nema nikoga kome se možemo obratiti u času potrebe; nema nikoga tko bi smirio naše tjeskobne strahove; nema nikoga tko bi posredovao za naše bližnje. Možemo lako uzeti molitvu zdravo za gotovo. Zamislite da Bog kaže:
“Sljedeći tjedan ne slušam vaše molitve.”

Koliko bi se vaš život promijenio?

Važnost molitve – sjetite se bitke protiv Amaleka u Izlasku 17, kada je Mojsije držao podignutu ruku (simbol posredničke molitve), Izraelci su nadvladavali svoje neprijatelje — bila mu je potrebna pomoć Arona i Hura.

„k Tebi dolaze svi ljudi“

Ovo nadilazi okvir jednog nacionalnog praznika — u ovom psalmu odzvanja univerzalna nota (r. 2, 5, 8). Božji blagoslov nije ograničen na određeni narod niti na neko posebno geografsko područje, nego se proteže na cijeli svijet.

Dolazak k Bogu jedino je što se traži s naše strane. Ipak, čak ni taj korak ne proizlazi iz nas samih, nego je plod Njegove milosti: Bog je taj koji prvi odlučuje objaviti se, obasipa nas svojom ljubavlju i privlači nas k sebi.

Zašto ljudi ne dolaze Bogu?
Možda Ga vide kao škrtca, a ne kao izvor blagoslova.
Možda ne vjeruju da je moćan.
Možda se ne žele podložiti Njegovoj volji.

C. Božji blagoslov — Njegova prisutnost i naklonost — pobjeđuje grijeh i potpuno nas zadovoljava (4)

Ovaj redak je bogat teologijom — izbor, Božji djelotvorni poziv, posinjenje u Božju obitelj.

Razmislite o blagoslovu Božje prisutnosti kroz Stari zavjet: samo je veliki svećenik mogao ući u Svetinju nad svetinjama, i to samo jednom godišnje na Dan pomirenja, sjetite se vremena kada je Kovčeg saveza bio pohranjen u kući Obed-Edomovoj tri mjeseca nakon što je Bog usmrtio Uzu jer ga je pokušao pridržati rukom — njegov grijeh je opisan u 2 Sam 6:7 kao nepoštovanje; Bog je blagoslovio dom Obed-Edomov tako da se kralj David napokon pokajao i vratio kovčeg u Jeruzalem, razmislite o Božjoj slavnoj prisutnosti (Šekina slavi) koja je ispunjavala hram.

Važno je zapamtiti da Bog ne prebiva u zgradama, nego u svome narodu. Mi smo Božji hram — pojedinačno i zajednički i Njegova prisutnost je u nama.

Nije zgrada ta kojoj trebamo iskazivati posebno poštovanje, nego naše tijelo — jer je hram Duha Svetoga i dio Kristova tijela. Kakav izvanredan pristup imamo Bogu!

Jednoga dana bit ćemo potpuno ispunjeni time. O, kad bismo već danas nalazili zadovoljstvo u Božjoj prisutnosti i Njegovoj naklonosti.

Pravo zadovoljstvo ne dolazi iz toga da se prisilimo izdržati, nego iz toga što u Bogu imamo sve što nam je zaista potrebno.

Sloboda pristupa Božjoj prisutnosti ne smije umanjiti naš osjećaj strahopoštovanja i pobožnog straha.

D. Jedini odgovor: strahopoštovanje i slavljenje (1)

“i Tebi će se izvršiti zavjet”

II. BOŽJA MOĆ ISPUNJAVA SVIJET STRAHOPOŠTOVANJEM (5–8)

Tri primjera gdje možemo vidjeti zadivljujuću Božju moć:

A. Zadivljujuća Božja moć vidi se u odgovaranju na molitve Njegovog naroda (5)

Sjetite se, Onaj kome smo došli jest Onaj koji čuje molitvu!

B. Zadivljujuća Božja moć vidi se u čudesima Božjeg stvaranja (6)

C. Zadivljujuća Božja moć vidi se u Njegovoj suverenosti nad svim zemaljskim kraljevstvima (7) — prikazana kroz Njegovu suverenost nad cijelom prirodom

More je u Bibliji često korištena slika za narode — posebno nemirne narode koji se suprotstavljaju Bogu, Njegovom narodu i Njegovom planu.

Naša zemlja predstavlja upravo takvo more; potrebno nam je ponovno vratiti se strahu Gospodnjem.

Božja suverena vlast ohrabruje nas u vremenima međunarodnih nemira.

D. Jedini odgovor na zadivljujuću Božju moć mora biti strahopoštovanje i slavljenje

Zadivljujuća Božja moć smiruje naše srce u strahopoštovanju i potiče naše srce na slavljenje (8).

III. PREOBILNA BOŽJA OPSKRBA PRELJEVA SE U PRIRODI I U NAŠIM ŽIVOTIMA (9–13)

(na fizički i duhovni način)

Jednostavna, jasna slika Boga koji daje žetveni blagoslov koji je značajan zbog svoje preobilnosti.

Nije potrebno mnogo dodatnog objašnjenja — potrebno je samo objasniti povezanost između fizičkog i duhovnog blagoslova.

U Starom zavjetu vidimo Boga kako obećava velike materijalne, fizičke blagoslove Izraelu ako narod odgovori poslušnošću.

Bog je želio da cijeli svijet pogleda Izrael i vidi sliku Njegove dobrote i Njegove opskrbe.

Važno je razlikovati vrijeme Novog zavjeta gdje je naglasak na duhovnim blagoslovima u smislu unutarnjeg ploda Duha Svetoga — ne znači da nije bilo značajnih duhovnih blagoslova u Starom zavjetu ili značajne materijalne opskrbe za nas u Novom zavjetu, nego je stvar naglaska.

Stoga, kada danas imamo propovjednike “evanđelja zdravlja i bogatstva” koji naglašavaju pristup tipa “reci i prisvoji” — brzu kršćansku formulu za bogaćenje — trebamo prepoznati pogrešku.

Neki pokušavaju tvrditi da je Isus bio blagoslovljen obilnim bogatstvom dok je bio na zemlji. Svakako, imao je rizničara i novac je prolazio kroz Njegovu službu kako bi se osigurale potrebe Njegovih sljedbenika i pomoglo potrebitima, ali nikada ne vidimo da je gomilao zalihe za vlastitu sigurnost.

Uvijek je živio u trenutnoj ovisnosti o svom nebeskom Ocu za svoj svakodnevni kruh.

Opisan je kao Onaj koji je ostavio bogatstvo i postao siromašan da bismo mi postali duhovno bogati.

Možda mi je najjasniji primjer život Petra, koji je izjavio da nema ni srebra ni zlata, ali je prepoznao da ima nešto daleko vrednije.

Trebamo čitati ovaj psalam koji “kaplje” od obilja usjeva i stada i prenijeti ga u naš kontekst mnogo vrednijih duhovnih blagoslova.

Na kraju prevladava ton klicanja od radosti nad strahopoštovanjem – prelazak od meditacije i razmišljanja prema aktivnom izražavanju slavljenja i štovanja.

ZAKLJUČAK:

Ljepota zahvaljivanja Bogu jest u tome što On to u potpunosti zaslužuje.

Ne trebamo zatvarati oči pred nekim manama niti se truditi isticati samo ono dobro kod Boga. On je potpuno dobar i može izdržati svako preispitivanje.

Krist je došao i pokazao Božju dobrotu tako da oni oko Njega nisu mogli a da Ga ne nazivaju dobrim Učiteljem, dobrim Gospodarom, iako je Krist morao ukoriti ljude jer nisu prepoznali Njegovo pravo božanstvo: “Zašto me zoveš dobrim? Nitko nije dobar osim jednoga – Boga.”

Čak ni Njegovi najkritičniji neprijatelji nisu mogli učiniti ništa više nego izmišljati slabe optužbe – optužbe koje je Poncije Pilat lako prozreo kada je zaključio: “Ne nalazim na njemu nikakve krivnje.”

Ali upravo je to poanta. Bog ne želi da Ga samo nazivamo dobrim.

On želi da vjerujemo da je dobar i da je izlio blagoslov i moć na nas — ne samo općenito u prirodi, nego na vrlo konkretne načine:

• oprostio nam je grijehe i oslobodio nas vlasti grijeha
• izabrao nas je i uveo u prisno zajedništvo tako da Njegova prisutnost stvarno prebiva u nama — pojedinačno i u Njegovom tijelu, Crkvi
• opravdava nas protiv naših neprijatelja — silna djela suda
• obilno nas opskrbljuje svakim dobrim darom i omogućuje nam da uživamo u Njegovoj žetvi u miru i sigurnosti zbog Njegove snage

Nadam se da je ovo bio podsjetnik koliko nam je zapravo dobro.

Nikada ne možemo iscrpiti izvor Božjeg blagoslova.

Božja rijeka je još uvijek puna vode.

Božja je želja otvoriti nebeske prozore i izliti toliko blagoslova da će naša srca utihnuti u strahopoštovanju, ali i biti potaknuta na klicanje od radosti.

Citati za razmišljanje:

Maddux:

I. Ono što pripada Bogu
A. Slavljenje
B. Zavjeti

II. Božja djela
A. Pobjeđuje snagu grijeha
B. Oprašta naše prijestupe
C. Izabire nas za zajedništvo
D. Odgovara na naše vapaje
E. Utemeljuje neograničeno pouzdanje
F. Podupire zemlju
G. Upravlja morima
H. Smiruje uznemirene ljude
I. Određuje dane
J. Brine se za potrebe zemlje

1. Daje kišu
2. Daje žito
3. Daje obilnu žetvu
4. Daje redovita godišnja doba
5. Čini da cijelo gospodarstvo napreduje
6. Donosi radost

Kidner:

“Vrhunac ovog psalma, strofa svježa i nezaustavljiva poput plodnosti koju opisuje, čini svaku pjesmu o žetvi tromom i umjetnom. Ovdje gotovo osjećamo prskanje pljuskova i opažamo rast koji izbija oko nas. Ipak, cijela pjesma ima tu neposrednost, bilo da govori o Bogu u Njegovim dvorištima hrama (1–4) ili u Njegovoj golemoj vlasti (5–8) ili među brdima i dolinama koje Njegov sam prolazak budi u život (9–13).“

VanGemeren:

A. U slavi Božje prisutnosti (r. 1–3)
B. Blaženstvo Božje prisutnosti (r. 4)
A’. U slavi Božje vlasti (r. 5–8)
B’. Blaženstvo Božje vlasti (r. 9–13)

Spurgeon (uz r. 4):

“To obuhvaća izbor, djelotvorni poziv, pristup, prihvaćanje i posinjenje. Prvo, izabrani smo od Boga prema dobrohotnosti Njegove volje, i to je samo po sebi blaženstvo. Zatim, budući da ne možemo i ne želimo sami doći Bogu, On milostivo djeluje u nama i snažno nas privlači; On pokorava našu nevoljkost i uklanja našu nemoć svemoćnim djelovanjem svoje preobražavajuće milosti. I to je veliko blaženstvo. Nadalje, Njegovim božanskim privlačenjem mi bivamo približeni krvlju Njegova Sina i dovedeni po Njegovu Duhu u prisno zajedništvo; tako imamo slobodan pristup i više nismo kao oni koji su daleko zbog zlih djela — i ovdje je neusporedivo blaženstvo. Da zaokružimo sve, mi ne dolazimo blizu uz opasnost strašne propasti kao Nadab i Abihu, nego pristupamo kao izabrani i prihvaćeni da postanemo stanovnici Božje kuće: to je nagomilano blaženstvo, neizmjerno iznad poimanja. A boraveći u kući, prema nama se postupa kao prema sinovima, jer sluga ne ostaje u kući zauvijek, ali sin ostaje zauvijek. Gledajte kakvu je ljubav i blaženstvo Otac dao nama da možemo prebivati u Njegovoj kući i nikada više ne izaći. Sretni su ljudi koji žive kod kuće s Bogom.“

Pitanja za razmišljanje:

1. Zašto se toliko ljudi spotiče o pojam Božjeg suverenog izbora? Propuštaju li dio blagoslova koji dolazi iz spoznaje da su oni ti “koje si Ti izabrao i priveo k sebi”? (r. 3)
2. Koji su neki od poticaja na zadovoljstvo u ovom psalmu? Što je potrebno da nas uistinu zadovolji? (usp. r. 4)
3. Jača li našu vjeru kada u prirodi vidimo Božju moć i snagu?
4. Ovaj psalam obiluje bogatstvom Božjeg blagoslova. Ako je Bog u stanju “učiniti da zora i zalazak sunca kliču od radosti” (r. 8), zašto smo mi tako često potišteni u duhu?